Pristupanjem Europskoj uniji Hrvatska će dobiti mogućnost da iskoristi 1,1 milijardu eura iz strukturnih fondova Unije. Oko 200 milijuna eura tog novca moglo bi se usmjeriti na inovacije koje su nužne kako bi se pokrenulo cjelokupno gospodarstvo u zemlji. No, zato je potrebno poticati inovatore i stvoriti sustav koji će poduzetnicima pomoći da se usmjeravaju na istraživanje i razvoj te zaštitu svojih patenata. "Prema izračunu Svjetske banke, kada bi Hrvatska ulagala tri posto BDP-a u istraživanja i razvoj, do 2020. BDP bi se povećao za 5,8 posto. Samo 0,1 posto ulaganja nakon sedam godina povećava BDP za 1,2 posto", poručio je Hrvoje Meštrić, ravnatelj BICRO-a, Poslovno inovacijske agencije RH. Meštrić, naime, računa da bi BICRO godišnje mogao izdvojiti 20 milijuna eura koje bi usmjerio na pomoć malim i srednjim poduzetnicima i to kroz programe podrške inovacijskog procesa.Ipak, sustav u kojem živimo još nije prepoznao važnost ulaganja u inovacije, kao ni važnost zaštite intelektualnog vlasništva.

Zaštita intelektualnog vlasništva
Upravo tim problemom bavili su se sudionici Okruglog stola "Izazovi inovativnog poduzetništva", koji se u četvrtak u organizaciji BICRO-a održao u Zagrebu. Na panelu su sudjelovali brojni stručnjaci iz privatnog i javnog sektora, među kojima se ističu Ivo Friganović, koordinator inovacijskih programa u BICRO-u, Mladen Vukmir, partner osnivač odvjetničkog društva Vukmir i suradnici te Mislav Ante Omazić, profesor na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. A s okupljenima su podijelili svoja iskustva, razmišljanja i preporuke vezana uz izazove s kojima se susreću poduzetnici pri pokretanju poslovanja zasnovanog na inovaciji."Hrvatska je slijepa kao društvo po pitanju intelektualnog vlasništva. Treba osmisliti strategiju zaštite intelektualnog vlasništva posebice sada u digitalnoj ekonomiji, nažalost taj proces kod nas još nije ni započeo. Potrebno je izraditi snažan set tehnologije, misliti globalno, reciklirati profite kao investicije i učiti od ostalih", upozorio je Mladen Vukmir, partner osnivač odvjetničkog društva Vukmir i suradnici. Prema podacima European Innovation scoreboard za 2009., koji su objavljeni u veljači 2010. Slovenija i Hrvatska u područji inovacija pokazuju slabosti u razvoju određenih područja, posebice u smislu transformacije znanja i tehnologije u komercijalne rezultate.

A osnova za bilo kakav prijenos znanja na tržište je poznavanje i upravljanje stečenih prava intelektualnog vlasništva. Kako je to područje u nas u praksi značajno podcijenjeno pokrenut je projekt FIDES koje se usredotočava na rješavanje tog problema i to istražujući i osmišljavajući alate za promicanje i prijenos ideja na tržište uz prethodnu idetifikaciju konkretne ideje, perspektivnih područja i motivaciju ključnih izvora. Ciljevi FIDES-a su promicanje poduzetništva koje se temelji na dobroj povezanosti i komunikaciji unutar regija korištenjem potenicijala koji su locirani unutar regija te unapređenje usluge postojećih potpornih institucija vezano za zaštitu intelektualnog vlasništva. Njime se mladim, tehnološki orijenitranim poduzećima želi omogućiti komercijalizacija kroz bolju suradnju akademske zajednice i gospodarstva te povećati učintkovitost potpornih institucija. Dakle, da bi što bolje komercijalizirali svoje inovacije, potrebna je naravno i financijska podrška institucija, a u Hrvatskoj je ona još uvijek slaba. Kako je ukazao Ivo Friganović, koordinator inovacijskih programa u BICRO-u problem je u sustavu koji inovatorima još uvijek ne omogućava da realiziraju svoje inovacije. A upravo je BICRO mnogim inovatorima omogućio da pronađu put do tržišta te igra značajnu ulogu u podršci inovacijskom procesu u Hrvatskoj.

Sredstva za inovacije
"Potencijal inovativnih projekata koji su u pipelineu BICRO-a iznosi 30 milijuna eura, a samo za četvrtinu imamo osigurana sredstva. Zajmom Svjetske banke, svi BICRO programi bit će otvoreni u 2013. godini. No, nedostaje instrument rizičnog kapitala i osjećamo potrebu za takvim financijskim instrumentom na hrvatskom tržištu", istaknuo je Friganović. Kako je rekao, na svaku kunu koju uloži u sustavno poticanje poduzetnika da stvore nove biznise, država dobiva višestruko. Stoga nema dvojbe da bi se iz proračuna trebala naći sredstva za poticanje inovacije i privatnog intelektualnog vlasništva. Naime, istaknuo je Friganović, finski model poticanja inovacija, u kojem se čak 57 posto njih i realizira, pokazao je kako na svaki uloženi euro država zaradi 20 eura."Suština je da privatnici koji su podržani od sustava stvaraju nove vrijednosti. Da je Bill Gates rođen u SFRJ, od Microsofta ne bi bilo ništa", slikovito je to opisao Friganović. Potrebno je i jačanje veze između znanosti i gospodarstva na što je posebno ukazao Mislav Ante Omazić. "Do sad se govorilo za poduzetnike da su to oni ljudi koji su skloni rizicima, a ja bih rekao da su to ljudi koji vjeruju u svoje ideje. Inovacija nije samo dobra ideja, već kada se ideja pretvori u akciju koja na održivi način stvara vrijednost. One kompanije koje imaju inovativnu organizacijsku kulturu su najuspješnije. Stav, sposobnost, sustav vrijednosti i iskustvo su četiri najbitnije stvari za uspjeh", rekao je Omazić dok je Boris Golob, direktor Znanstveno tehnologijskog parka Sveučilišta u Rijeci dodao kako je Hrvatska malo tržište na kojem postoji veliko neiskustvo u komercijalizaciji inovacija.

Komercijalizacija ideja
Ipak neki su unatoč poteškoćama uspjeli komercijalizirati svoje ideje. Jedan od uspješnih primjera svakako je tvrka Banko koja je od BICRO-a dobila značajna sredstva za razvoj pneumatske brusilice koju su testirali u suradnji s brodogradilištem Brodosplit."Bitno je da se uvijek krećete i nikad ne stanete s razvojem – Banko kod svakog problema traži rješenje i to rezultira inovacijom. Problem je što nemamo mogućnost plasmana novih proizvoda na našem tržištu i puno nam je lakše nastupati na inozemnom tržištu. Nije jednostavno, ali s velikim trudom smo uspjeli", poručio je Aljoša Bošković, osnivač Banka.Pažnju svih prisutnih privuklo je izlaganje Saše Šarunića koji je u suradnji s Viktorom Marohnićem osnovao Shautem – jedan od 30 najboljih svjetskih startupa koji je također jedan od  projekata koji je BICRO sufinancirao.  "Nismo pristupili zaštiti intelektualnog vlasništva, već smo prvi nastupili na tržište s teško dostižnom inovacijom i time smatram kako su nas brzina i razlikovnost zaštitili na tržištu. Šteta što država ne daje na raspolaganje više financijskih sredstava institucijama poput BICRO-a i na taj način osigura više hrvatskih inovacija", zaključio je Šarunić. 

FROM IP TO BUSINESS: Developing environment for start up companies (FIDES)

Bilateralni projekt međugranične suradnje Slovenija – Hrvatska 2007 – 2013. koji se bavi  područjem intelektualnog vlasništva s ciljem osmišljavanja alata za promicanje i prijenos ideja na tržište.

Rezultati projekta:

• Provedene analize poslovnog IP okruženja u Hrvatskoj i Sloveniji
• Izrađen  studijski program "Inovacijsko-tehnološki posrednik"
• Izrađen E – learning kolegij "Intelektualno vlasništvo"
• Osigurana konzultantska pomoć pri upravljanju i zaštiti intelektualnog vlasništva u vrijednosti od 100.000€ za 28 projekta u Hrvatskoj i Sloveniji

Europsko energetsko tržište

‘Treba nam Europska energetska banka’

Pokreni nešto svoje

Kako biti dobar roditelj u vremenu digitalizacije i umjetne inteligencije?