Prema Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje, dospjele obveze na kraju 2013. nepodmirene sanacijom 2014. iznose oko 600 milijuna kuna, a dospjele nove obveze tijekom ove godine procjenjuju se na oko 1,5 milijardi kuna.

Procjena dospjelih dugovanja u zdravstvu na kraju 2014. je, dakle, ukupno oko 2,1 milijardu. Slika dugova sustava zdravstva prema nekim drugim kalkulacijama osjetno je lošija. "Da sad podvučemo crtu, obveze zdravstva prema dobavljačima iznosile bi oko pet milijardi kuna, od čega se, s obzirom na daleko dulje ugovorene rokove od propisanih 60 dana, na dospjele dugove odnosi približno polovica, dakle oko dvije i pol milijarde. Tu procjenu dugova zdravstva, koji su kod nas velika misterija dijelom i zbog činjenice da je 57 bolnica (od ukupno 64) u vlasništvu lokalnih razina države, iznijeli su nam iz redova ključnih dobavljača u sustavu zdravstva. Priča o izdvajanju Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) iz riznice, kaže predstavnik jednog od njih, prelijevanje je iz šupljeg u prazno sve dok iza toga ne stoji preispitivanje razine prava, uključujući i mreže zdravstvenih ustanova.

No, prijedlog državnog proračuna za 2015. koji je ministar financija Boris Lalovac najavio zgotoviti do sredine studenoga tehnički će zacijelo biti u znaku izdvajanja HZZO-a iz riznice i njegove transformacije u izvanproračunski fond. Ta odluka (predjednika) Vlade je, čini se, definitivna, iako i vodeći makroekonomisti mahom smatraju da je ona gotovo isključivo politička, a ne ekonomski motivirana. Mene nisu uvjerili da će se ukupne javne financije time poboljšati, kaže jedan stručnjak za fiskalnu politiku koji je imao prilike čuti detaljnu elaboraciju misije ministra zdravlja Siniše Varge. Što znači da nakon 17 milijardi kuna potrošenih na brojne sanacije u posljednjih dvadesetak godina, odnosno oko 7 u posljednje tri godine (računajući i ovogodišnju koja još nije do kraja realizirana), ako će to značiti samo da će se problemi javnih financija i proračunskih rupa iskazati i adresirati na nekim drugim pozicijama?

Zdravstvo i dalje ostaje dio proračuna opće države, a bojim se da samo izmještanje HZZO-a i eventualne manje racionalizacije ne rješavaju problem, tvrdi fiskalni stručnjak koji je na komentar pristao tek neslužbeno. To vrijedi i za argument HZZO-a da "novac koji pripada zdravstvu, a koristi se u druge svrhe unutar budžeta, radi neplaćanja dospjelih obveza košta državu između 7 i 12 posto kamata koje veledrogerije zaračunavaju radi kašnjenja". HZZO u cijeloj toj priči polazi od toga da mu se trenutno ne uplaćuje puni iznos sredstava koja mu pripadaju prema Zakonu o zdravstvenom osiguranju, ali da se istodobno neki rashodi koji danas idu na njegov teret trebaju namirivati s nekih drugih pozicija, što samog Ministarstva zdravlja, što nekih drugih ministarstava i tijela državne uprave.

Jezikom brojki, prema HZZO-ovim računicama, na njegov račun dosad nije sjedalo oko tri milijarde kuna koje su mu pripadale po ZOZO-u po osnovi osam vrsta doprinosa koji bi mu se trebali skretati iz Zavoda za zapošljavanje (iz doprinosa za nezaposlene), Ministarstva pravosuđa (doprinosi za osobe u zatvorima) ili pak proračunskih sredstava od duhanskih trošarina. Istodobno, u HZZO-u su izračunali da bi oko 2,2 milijarde kuna rashoda koje danas knjiži Zavod trebalo biti na nekim drugim pozicijama. Ipak, u prvoj godini nakon izdvajanja izdvajanja velikodušno je spreman zadržati sve rashode, uključujući one za porodiljne naknade.  Ukratko, HZZO je iznio pretpostavke (dio kojih je i izdvajanje dopunskog osiguranja) uz koje smatra da izlaskom iz riznice "novih dugova ne bi bilo, a oko dvije milijarde kuna dospjelih dugova iz 2013. i 2014. bi se kroz racionalizacije i uštede uspijevale sanirati iz tekućih sredstava". Što s ostatkom tako dodatno prikraćena proračuna odnosno sredstava riznice?, na to pitanje zasad nema pravih odgovora.