Cijene uslužnih djelatnosti pružatelja usluga u Hrvatskoj su u prvom tromjesečju ove godine ukupno porasle 7,5 posto u odnosu na isto tromjesečje prošle godine, a najviše u zaštitnim i istražnim djelatnostima, 19,6 posto, te usluge smještaja, 16,1 posto, podaci su Državnog zavoda za statistiku (DZS).

Osim zaštitne i istražne djelatnosti te smještaja, cijene usluga značajnije su u prvom tromjesečju ove godine, a u odnosu na isto lanjsko, porasle i u djelatnostima vezanih za upravljanje i održavanje zgrada te uređenja i održavanja krajolika, za 14,8 posto.

Skupe usluge

Od uslužnih djelatnosti u kojima su cijene pale u odnosu na lanjsko prvo tromjesečje iz DZS-a navode tek vodeni prijevoz, s padom cijena 10,4 posto, emitiranje programa, 7,2 posto i kategoriji ostalih stručnih, znanstvenih i tehničkih djelatnosti, 6,2 posto. U odnosu, pak, na zadnje lanjsko tromjesečje, cijene usluga pružatelja u uslužnim djelatnostima su u prvom tromjesečju ove godine također porasle, ukupno 3,1 posto. Pritom su najviše povećane cijene usluga opet u zaštitnoj i istražnoj djelatnosti, 14,8 posto, vodenog prijevoza 13 posto i u djelatnosti zapošljavanja, 9,3 posto.

S druge strane, najviše su cijene usluga pale ove godine u prvom tromjesečju u odnosu na četvrto lanjsko u djelatnostima emitiranja programa 4,8 posto, telekomunikacija 2,2 posto te putničkih agencija, organizatora putovanja (touroperatori) i ostalih rezervacijskih usluge i povezanih djelatnosti, 1,5 posto.

Rast u segmentu usluga dodatno će potpirivati inflaciju, posebno u trećem tromjesečju, očekuju analitičari. Inflacija mjerena potrošačkim cijenama u Hrvatskoj je u svibnju ove godine ubrzala na 3,5 posto, s travanjskih 3,2 posto, podaci su Državnog zavoda za statistiku, dok je, prema podacima Eurostata, u usporedbi s ostalim članicama eurozone, Hrvatska i dalje pri vrhu po rastu cijena.

Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju mjerene indeksom potrošačkih cijena, prema prvoj procjeni Državnog zavoda za statistiku (DZS), u svibnju su u odnosu na svibanj 2024. godine u prosjeku bile veće 3,5 posto, dok su u odnosu na travanj ove godine u prosjeku veće 0,4 posto. Time je prekinut trend smanjenja međugodišnje stope inflacije, koja je u siječnju iznosila četiri posto, u veljači 3,7, a u ožujku i travnju 3,2 posto.

Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HIPC), koje omogućuju usporedbu stopa inflacije među članicama eurozone i EU-a, prema prvoj procjeni, u svibnju 2025. u odnosu na svibanj 2024. u prosjeku su više 4,3 posto, dok su u odnosu na travanj u prosjeku više 0,6 posto. Hrvatska tako ostaje u skupini zemalja eurozone s najvišom inflacijom.

Veću stopu od Hrvatske u svibnju imala je samo Estonija (4,6), dok je istu stopu godišnje inflacije kao Hrvatska imala još i Slovačka. Druge zemlje eurozone imale su manju inflaciju, pokazuju podaci Eurostata. Na razini eurozone godišnja stopa inflacije iznosila je u svibnju 2,5 posto, objavio je Eurostat.

veliki uspjeh

RoboCup 2026: Hrvatski učenici među najboljima na svijetu u robotici i umjetnoj inteligenciji

ZAMAH INVESTICIJAMA U OBNOVLJIVE IZVORE

Stjepan Čerkez: ENNA je otvorena za suradnju na razvoju velikih vjetroelektrana, solarnih elektrana i baterijskih sustava u Hrvatskoj i regiji

Usporavanje rasta

Uz hranu i energiju, turističke su usluge u Hrvatskoj posljednjih godina najveći pokretač rasta inflacije. Otprije dvije godine, odnosno dvije sezone, toliko su poskupjele da je domaći turizam počeo gubiti tržišni udio na Mediteranu.

Stoga se, unatoč dobrim pokazateljima iz predsezone, ipak ne očekuje da bi ove sezone turizam kod nas više trebao biti značajniji pokretač rasta cijena. Budu li restorani i iznajmljivači opet bitnije dizali cijene, procjena je da će to činiti – na svoju štetu, odnosno da će se to ogledati u usporavanju rasta, možda čak i padu promet