U okviru poreznih promjena koje su stupile na snagu, s početkom 2024. stigao je i niz promjena vezanih uz neoporezive isplate. Poslodavcima je povećan manevarski prostor za stimuliranje zaposlenika kroz povećanja niza kategorija neoporezivih primitaka, ali i uvođenja nekih novih, poput napojnica.

Ali, i uz dosadašnje limite za pojedine vrste neoporezivih isplata iz godine u godinu poslodavci su češće i više posezali za takvim isplatama, iako već duže, što zbog manjka radne snage što zbog inflatornih pritisaka, povećavaju i same plaće. Neoporezive isplate svakako su im zanimljiv alat kojim ublažavaju pritiske na rast plaća.

Tako je samo u zadnja dva mjeseca 2023. zaposlenima povrh plaća isplaćeno i neoporezivih nagrada i naknada u iznosu oko 700 milijuna eura. Protekla godina zaključena je s rekordnih više od 2 milijarde eura tih isplata.

U odnosu na godinu prije, to je za 400 milijuna eura ili 25 posto više. Time je i rast ukupnih primanja prošle godine u prosjeku bio nešto veći od rasta samih plaća. Prema posljednjim službenim podacima za oko 1,4 milijuna zaposlenih u pravnim osobama, prosječna neto plaća s isplatama u studenome (za listopad) u godišnjim je usporedbama ubrzala stopu rasta na 14,6 posto nominalno, a uzimajući u obzir rast potrošačkih cijena, tj. u realnim terminima 8,6 posto.

U prvih 10 mjeseci prošle godine u odnosu na isto lanjsko razdoblje prosječne plaće rasle su u prosjeku nešto manje, 12,8 posto nominalno i 3,8 realno. S kompletiranjem podataka o plaćama za prošlu godinu moći će se govoriti i o tome koliko su rasla ukupna primanja zaposlenih, s raznim dodacima.

Godišnji iznosi neoporezivih isplata već godinama se povećavaju. Dok su u odnosu na 12 milijardi kuna ili gotovo 1,6 milijardi eura isplaćenih u 2022. lanjske isplate povećane za četvrtinu, u usporedbi s, primjerice, predpandemijskom 2019. lanjske su neoporezive isplate bile 2,5 puta veće.

Za prigodne nagrade (od božićnica do onih za godišnji odmor) poslodavci su protekle godine isplatili gotovo 670 milijuna eura dok je godinu prije za njih izdvojeno nešto više 533 milijuna. Pritom je povećan i broj poslodavaca koji su ih isplaćivali (na 97 tiusća) i broj onih kojima su isplaćivane (više od 1,35 milijuna).

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Maksimalni iznos koji poslodavac može isplatiti po zaposlenom tijekom godine od 2024. je veći za 564,5 eura/PATRIK MACEK/PIXSELL

Za dodatnim plaćama, dodacima na mjesečne plaće i drugim oblicima dodatnog nagrađivanja za rezultate rada u okvirima propisanih iznosa lani je posegnulo 99 tisuća isplatitelja. Tu vrstu neoporezivih isplata primilo je oko milijun zaposlenih, a ukupan iznos povećan je u odnosu na prethodnu godinu za 155 milijuna eura, na gotovo 726 milijuna.

A na ime paušalnih naknada za troškove prehrane lani je isplaćeno 502 milijuna eura ili 111 milijuna više, a pored toga još su 53 milijuna eura isplaćena za troškove prehrane na temelju podastrtih računa.Približno 50 posto više neoporezivih isplata, pak, poslodavci su lani usmjerili u naknade troškove smještaja – gotovo 55 naspram 36,7 mil. eura, a otprilike za četvrtinu više neoporezivo su isplatili za troškove vrtića, tj. skrbi za djecu predškolske dobi svojih zaposlenika.

Podjednako postotno povećanje bilježe i uplate polica dopunskog i/li dodatnog zdravstvenog osiguranja u korist zaposlenih. Tu je mogućnost neoporezivih stimulacija iskoristilo lani nešto više od 5000 poduzetnika, i to za oko 127 tisuća njihovih djelatnika.

Prigodne nagrade
Lani su, pak, prvi put isplaćivane i neoporezive paušalne naknade troškova rada “od kuće”, odnosno na “izdvojenom mjestu rada”. Te je naknade lani isplatilo više od tisuću poduzetnika, primilo ih je nešto manje od 18 tisuća zaposlenih, a ukupan iznos tih paušala dosegnuo je gotovo 4 milijuna eura.

Budući da je inflacija i dalje povišena, a i stanje na tržištu rada i dalje generira pritiske na rast plaća, lako je pretpostaviti da nas ove godine čeka i novo rušenje rekorda neoporezivih isplata, to prije što su limiti za većinu kategorija s početkom ove godine povećani, a i lista neoporezivih naknada je proširena.

Budući da je većina poslodavaca u posljednje dvije-tri godine u više navrata dizala plaće, realno je očekivati da će daljnje pritiske nastojati u što većoj mjeri amortizirati korištenjem povećanih maksimalnih iznosa za pojedine vrste neoporezivih primitaka.

Kad je riječ o glavnim kategorijama, za prigodne nagrade, primjerice, maksimum je podignut sa 663 na 700 eura godišnje, nagrada za rezultate rada sa 995 na 1120 eura, a paušalnih nagrada za troškove hrane na 1200 eura.

Ne mami visokoobrazovane
Prema novim pravilima, u te tri najveće kategorije, u koje se usmjerava glavnina od ukupnih neoporezivih isplata, od ove je godine maksimalni iznos koji poslodavac može isplatiti po zaposlenom tijekom godine veći za 564,5 eura – umjesto donedavnih 2455 sad iznosi 3020 eura goidšnje ili oko 250 eura mjesečno.

No, koliko god koriste mogućnost stimuliranja i zadržavanja zaposlenika (i) kroz neoporezive primitke, taj oblik poticanja rasta primanja zaposlenih poslodavci ne smatraju najsretnijim.Čak dvije trećine poduzetnika sudionika nedavne ankete Hrvatske udruge poslodavaca poručilo je da preferira smanjenje poreznih stopa na dohodak (i doprinosa) i povećanje praga primjene više stope poreza na dohodak kao metodu podizanja plaća u 2024.

Neoporezivi primici, kažu, ne mogu potaknuti zapošljavanje stručne visokoobrazovane i dobro plaćene radne snage, čije povećanje udjela u ukupnoj zaposlenosti mora biti jedna od ‘garancija’ bržeg rasta produktivnosti ekonomije. Inače, prema HUP-ovoj anketi, polovina tvrtki zaposlenicima isplaćuje do 50% ukupnog limita neoporezivih primitaka, dok jednako toliko tvrtki zaposlenicima isplaćuje između 50 i 100 posto neoporezivih primitaka.