Suočena s otporom koalicijskih partnera za nove zahvate u porez na dohodak i kritikama da oni s najnižim primanjima od smanjenja nemaju koristi jer ga ionako ne plaćaju, Vlada je zaigrala na PDV. Računice pokazuju da će niža stopa na svježe meso, ribu, voće i povrće donijeti oko 1,3 milijardi kuna rasterećenja, no taj novac neće automatski podebljati novčanike građana.  Iskustva drugih zemalja pokazuju da se u poreznom selektiraju kategorija proizvoda oko 60 posto rasterećenja prelije u maloprodajne cijene, dok oko 40 posto ostane u maržama proizvođača i trgovaca.

Koliko u konačnici, ovisit će o tržišnoj strukturi, konkurenciji, tipu proizvoda, mogućnosti zamijene supstitutima… Prekrajanje PDV-a prosječnom kućanstvu neće donijeti 872 kune uštede godišnje, iznos pod uvjetom punog prelijevanja na cijene. Računa li se da će dio PDV-a za sebe zadržati proizvođači i trgovci, jedno kućanstvo može računati na oko 523 kune godišnje ili 50-ak kuna mjesečno više. I dok će tu mizerno uštedjeti, država će mu uzeti čak 200 kuna mjesečno za sanaciju Uljanika, privatne gubitaške tvrtke, i to samo u prvoj fazi. 

Milijunske koristi strancima
Predstavljeno prekrajanje sustava u drugom koraku otvara još nekoliko ozbiljnih pitanja. Dok su intervencije u porez na dohodak ili niži PDV na struju značile razmjerno dizanje raspoloživog dohotka domaćem stanovništvu, sada će bitne koristi imati nerezidenti, poput turista ljeti. Po procjenama, moglo bi se raditi o oko 180 milijuna kuna godišnje na štetu proračuna. Posebna je priča porezno definiranje kategorije "svježe". Što je to svježe meso ili povrće, na prvi pogled je jednostavno i svima jasno.

U praksi i ne baš; meso može biti svježe, rashlađeno, rasjeckano, rezano, sjeckano, mljeveno, a povrće svježe, cijelo, sjeckano, svježe, ali pripremljeno za potrošnju ili kuhanje…

"Hrana je vrlo heterogena kategorija i tehnički će biti zahtjevna prilagodba koja će tražiti značajnu potporu i koordinaciju veterinarskih, sanitarnih i ostalih službi s poreznom upravom da ne dođe do zlouporaba", ističe ekonomist Željko Lovrinčević. Primjerice, da zamrznuto meso koje se uvozi tik prije granice naglo ne "postane" rashlađeno pa se, umjesto po 25 posto, oporezuje se s 13 posto.  "Selektivna rasterećenja na pojedinim kategorijama PDV-a na hranu su dosta su skup način dostavljanja kupovne snage do najsiromašnijih rezidenata i zemlje se rijetko odlučuju na takva rješenja.

Ona su tehnički zahtjevna, kompliciraju porezni sustav, a ujedno otvaraju mogućnost zlouporaba", kaže Lovrinčević. On smatra da je trebalo nastaviti prošlogodišnji smjer s filozofijom smanjenja troškova inputa, poput PDV-a na plin ili živih životinja koje se koriste u proizvodnji hrane. Kad se priči dodaju upitni benefiti radnika od ukidanja doprinosa za zaštitu na radu i za zapošljavanje jer većina tvrtki ugovara neto plaću pa neće imati obvezu radnicima preusmjeriti te uštede, za prosječnog građanina rezultat poreznih promjena je skroman. 

Ništa bez rezanja rashoda
Rješenja Vlade direktno odražavaju izostanak reformi i ušteda. U slagalici nedostaje ključni komad: porez na imovinu kao prihod lokalne države bez kojeg nema rasterećenja dohotka. Bez rezanja rashoda, obuzdavanja rastućih apetita privilegiranih skupina i upumpavanja javnog novca u tvrtke poput Uljanika, 50 kuna mjesečno najbolje je čemu se možemo nadati. 

ZELENO GOSPODARSTVO

‘Prihode od tradicionalne djelatnosti ulažemo u obnovljive izvore energije’

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju