Protekli produženi vikend potvrdio je pravilo da kasniji Uskrs hrvatskom turizmu donosi veći promet, kako od domaćih tako i od stranih gostiju. Ministar turizma i sporta Tonči Glavina kaže da je za uskrsni vikend u prosjeku zabilježeno oko 165 tisuća gostiju. U vrijeme lanjskih uskrsnih blagdana, krajem ožujka, govorilo se o 120 tisuća gostiju tijekom tog produljenog vikenda.

Ministar recentne brojke opisuje kao veoma zadovoljavajuće, ali i očekivane. Dobre rezultate očekuje za turističku predsezonu u cjelini. “No, to nas ne smije uljuljati jer glavni će dio turističke godine zbog utjecaja geopolitičkih nestabilnosti sigurno biti izazovan. Veoma je bitno bitno da ponudimo dobre cijene odnosno da cjenovno budemo konkurentni, i to ne samo u smještaju nego i u svim pratećim uslugama”, poručio je.

Pozitivni efekti kasnijeg termina Uskrsa očituju se, očekivano, i u potrošnji mjerenoj evidentiranim prometima u sustavu fiskalizacije. Tako su od petka do ponedjeljka u djelatnosti pružanja smještaja karticama ili gotovinom plaćeni računi vrijedni 23,7 milijuna eura, dok je u četiri dana produljenog uskrsnog vikenda prošle godine zabilježeno nepunih 15 milijuna eura prometa.

Toliki je rast ostvaren na 40-ak posto većem broju izdanih računa. Istodobno, kafići, restorani i drugi objekti u okviru djelatnosti pripreme i usluživanja hrane i pića prijavili su u četiri blagdanska dana više od 45,6 milijuna eura prometa, dok su u usporedivim danima lani kroz fiskalne blagajne poduzetnika iz tog sektora diljem Hrvatske prošli računi vrijedni nešto više od 32 milijuna.

Masovne isplate uskrsnica
Ugostiteljima je, dakle, ovogodišnji produljeni vikend donio čak 42 posto veći promet, s tim da je broj izdanih računa bio 17 posto veći. U isto su vrijeme, primjerice, trgovci prijavili gotovo 230 milijuna eura, što je za nepunih 30-ak milijuna ili 15 posto veći promet nego za lanjske uskrsne blagdane u odnosu na koje je karticama i “kešom” obavljeno sedam posto više platnih transakcija.

Sve u svemu, evidentno je da je blagdanska potrošnja ukupno bila osjetno veća nego lani. Tome su nesumnjivo solidno pridonijela ona vezana uz turizam, ali ostvareni prometi odražavaju i opći potrošački sentiment u Hrvatskoj. Kad je riječ o blagdanskoj potrošnji, na njezin rast zasigurno su poticajno djelovale i masovne isplate uskrsnica koje su kod mnogih zaposlenika bile i izdašnije nego lani.

Ukupno gledano, za povećanje potrošnje od veće je važnosti i dalje razmjerno snažan rast plaća i zaposlenosti. Jučer objavljeni najnoviji podaci o plaćama pokazuju da one i dalje rastu po dvoznamenkastim godišnjim stopama. Prema (ožujskim) isplatama za više od 1,4 milijuna zaposlenih u pravnim osobama, prosječna neto plaća za veljaču iznosila je 1416 eura, što je nominalno 13,5 posto, a realno, tj. prilagođeno za inflaciju 9,5 više nego za isti lanjski mjesec.

Prosječnu plaću ili veću, doduše, prima samo trećina zaposlenih, no i medijalna plaća raste osjetno jačim tempom od službene stope inflacije. Prema podacima DZS-a, medijalni iznos za veljaču iznosio je 1175 eura ili 12,5 posto više nego prije godinu dana.

Održiva ulaganja

Uloga razvojnih banaka u borbi protiv klimatskih promjena – prilika za poduzetnike!

Mali svjetionik

Tko će biti Naj radnik Hrvatske i osvojiti 15.000 eura?

Pored plaća i zaposlenosti, rast potrošnje podržavaju i još uvijek dvoznamenkast postoci godišnjeg rasta gotovinskih kredita. Prema posljednjim dostupnim podacima Hrvatske narodne banke, oni su u veljači tek neznatno usporili godišnji rast, na i dalje visokih 15,8 posto, i to zbog učinka tzv. baznog razdoblja.

Gledajući od početka godine, ukupna potrošnja mjerena fiskaliziranim prometima je zaključno s ovim ponedjeljkom dosegnula 11,27 milijardi eura. U odnosu na usporedivo razdoblje prošle godine to je za milijardu eura ili 10 posto više, pri čemu je broj računa izdanih za kupljenu robu i pružene usluge bio gotovo istovjetan lanjskom, tj. tek neznatno veći. Dio objašnjenja za raskorak dinamike nominalnih prometa i broja računa svakako je u višim cijenama, ali koliko je do inflacije, a koliko do promjena u strukturi potrošnje teško je razlučiti.

(Ne)priuštivost ljetovanja
U svakom slučaju, potrošnji poslovično skloni hrvatski građani ostaju važan oslonac i za predstojeću glavnu turističku sezonu, ma koliko se u raspredanjima o rastu cijena nerijetko poteže i pitanje sve teže priuštivosti ljetovanja na Jadranu.

Tako ministar Glavina kaže da rezultati za prvi kvartal pokazuju da su hrvatski gosti, kao i tijekom prošle turističke godine, bili drugi najbrojniji, i u dolascima i u noćenjima. Iako se s tim i dalje računa, a u tom smjeru će nastojati djelovati i Vlada, uoči predstojeće ljetne sezone u tom ministarstvu u smislu privlačenja turista u prvom redu se cilja na top 10 tradicionalnih tržišta s kojih nam dolazi najviše turista i koji donose glavninu turističkog prometa.

Ministar ističe kako je ove godine pojačan fokus na njemačko tržište s kojeg se ostvaruje približno četvrtina ukupnog prometa, a na kojemu je lani zabilježen pad od oko šest-sedam posto.