Najbolja inovacija sajma Agro Arca 2021. kojom je upravo proglašena Pametna pčelarska vaga – Smart Bee, autora Matije Hržića, inženjera elektrotehnike iz Samobora, na korak je izgleda do komercijalizacije. U njezin razvoj kroz nekoliko faza danas 27-godišnji Hržić krenuo je 2016., dok se početak proizvodnje očekuje do kraja godine. To će, prema Hržiću, značiti proizvodnju prve hrvatske pametne pčelarske vage s integriranim svim naprednim tehnologijama, u okviru suradnje s kineskom partnerom, koja bi se finalizirala u Hrvatskoj. Za sam start predviđena je investicija od oko 50.000 eura.

Pokriti Hrvatsku i regiju

Na našem tržištu nitko ne proizvodi, ističe, ni elektroničke pločice ni mjerne ćelije za pčelarstvo, dok je Kina kao mega sila i u ovoj specijaliziranoj niši logičan izbor za suradnju, jer se postiže cjenovna konkurentnost inovativne vage. Cilj je prvo pokriti potrebe u Hrvatskoj i regiji, no kako je proizvodna i prodajna cijena višestruko niža, te uz podatak da je prije pandemije u Europi bilo blizu pola milijuna pčelara, smatra i da su velike mogućnosti za rast plasmana na europskom tržištu.

Mentor na ovom projektu, zanimljivo, nastavnik je Ivan Vlainić iz Srednje strukovne škole u Samoboru, predavač i mentor u svoje vrijeme Mate Rimcu, koji ga je pratio na brojnim natjecanjima. Najbitnije je u svemu, ističe Vlanić, da se talenti što ranije prepoznaju, što je moguće kroz natjecanja za tehničke škole te da što ranije uđu u svijet inovacija. Što se Hržića tiče, Smart Bee je njegova prva inovacija s kojom je išao na natjecanja, a ideja je nastala kod kuće, pod utjecajem seniora Hržića, i samog pčelara jer su uočene potrebe za unapređenjem nekoliko ključnih funkcija vage. Hržić kaže da se osnovni problem u korištenju onih koje su već na tržištu tiče cijene i vijeka baterija, najviše zbog konstelacije sustava na kojem počiva upotrebljivost baterija u prosjeku oko tri mjeseca, u jeftinijoj verziji. Upotrebom ratiometrijskog odnosa koji se koristi u Smart Beeu po njemu postiže se benefit jer je tri puta niži napon baterije potreban za istu točnost mjerenja, što znači da se ne moraju koristiti 3 baterije nego jedna. To je tek prva ušteda, a korištenjem naprednih verzija mikroupravljača postiže se energetska učinkovitost sustava što dovodi, kaže, i do jeftinog proizvoda s velikom primjenom u pčelarstvu. Naročito se to odnosi na tzv. mobilno pčelarstvo koje se bazira na transportu košnica. Mobilni pčelinjaci postaju sve zastupljeniji, jer sezona od travnja do rujna, ovisno o temperaturi, uključuje različite vrste izvora hrane za pčele zbog čega se košnice i prevoze na lokacije s obiljem hrane, od šuma bagrema i kestena do polja lavande i uljane repice.

Prvi razlog klimatske promjene

Zašto je pčelarska vaga neophodna? Prvo što Hržić napominje su klimatske promjene koje uzrokuju nestabilne vremenske prilike pa se pojavljuje izričita potreba za vagama jer omogućavaju da pčelar zna trenutak u kojem treba davati prihranu pčelama, da se ne bi hranile medom koje su skupile, ili ih seliti na drugu lokaciju. Na sto košnica u tom osjetljivom razdoblju, navodi, pčele mogu pojesti i 40-ak kilograma meda u danu pa je odgovor na to inovativna vaga: pčelar iz svoje kuće, putem mobilne ili web aplikacije, čak i preko SMS-a mobitelom, dobiva uvid u stanje pčelinjaka. Ne samo što se tiče unosa nektara i peludi, nego i glede temperature u košnici, čijim se praćenjem može spriječiti rojenje pčelinje zajednice ili pomor, uz praćenje zdravlja matice. Predviđeno je da se u svaku košnicu stavi temperaturni senzor koji preko Bluetooth tehnologije šalje podatke u centralnu jedinicu u vagi. Smart Bee, zaključuje Hržić, omogućuje i detekciju prevrtanja košnica – tjera životinja ugrožavajuće za pčelinjak, npr. u Lici medvjede.