USKOK je donio rješenje o provođenju istrage protiv bivšeg ministra Lovre Kuščevića, njegovog šogora Ivice Žuvića te nekadašnjeg predsjednika Općinskog vijeća Nerežišća Jakše Gojića i sadašnjeg načelnika općine Svemira Obilinovića.

Istraga je pokrenuta na temelju kaznene prijave PNUSKOK-a zbog osnovane sumnje na počinjenje kaznenih djela zlouporabe položaja i ovlasti, poticanja na zlouporabu položaja i ovlasti te davanja lažnog iskaza, piše Večernji list.

Sumnja se da je Kuščević, kao načelnik Općine Nerežišća, u razdoblju od studenoga 2009. do kolovoza 2010. godine, u Nerežišćima, a nakon što je donio Odluku o raspisivanju natječaja za prikupljanje zahtjeva za kupnju stana iz Programa društveno poticane stanogradnje na području Općine Nerežišća, na traženje Ivice Žuvića, njegovog šogora, da mu omogući kupnju stana iz navedenog Programa pod uvjetima povoljnijim od tržišnih u pogledu kamata i rokova otplate, znajući da Žuvić nema pravo na kupnju istog jer je još od 2007. godine vlasnik stana, omogućio mu navedeno s ciljem da mu pribavi znatnu imovinsku korist, stoji u priopćenju USKOK-a.

Naime, iako je znao da je u izjavi koju je njegov šogor priložio uz prijavu na predmetni natječaj neistinito naveo da u vlasništvu nema nikakvih nekretnina, Kuščević je sukladno dogovoru kao predsjednik Povjerenstva koje je provodilo natječajni postupak, ostalim članovima Povjerenstva to zatajio te im neistinito predočio da zahtjev Žuvića udovoljava natječajnim uvjetima.

Nakon toga je Povjerenstvo Ivicu Žuvića uvrstilo u listu reda prvenstva za kupnju stana iz Programa društveno poticane stanogradnje, a Kuščević je potom, kao načelnik Općine Nerežišća, donio Odluku o utvrđivanju konačne liste reda prvenstva za kupnju stana iz programa društveno poticane stanogradnje svjestan da Žuvić ne ispunjava zakonom propisane uvjete.

Na temelju navedene Odluke Žuvić je sklopio ugovor o kupoprodaji nekretnine te po povoljnijim uvjetima stekao vlasništvo nad stanom i tako si pribavio korist od najmanje 17.369,23 eura na ime razlike između obračunate kamate po nižoj kamatnoj stopi i kamate prema uvjetima redovnih kredita poslovnih banaka.

Nadalje se osnovano sumnja da su Kuščević, kao načelnik Općine Nerežišća, Jakša Gojić, kao predsjednik Općinskog vijeća Općine Nerežišća i Svemir Obilinović, kao pročelnik Jedinstvenog upravnog odjela Općine Nerežišća, u razdoblju od prosinca 2015. do veljače 2016. godine u Nerežišćima i Supetru, sukladno zajedničkom dogovoru, omogućili Kuščeviću pribavljanje nepripadne koristi povećanjem vrijednosti njegove nekretnine kroz omogućavanje prenamjene gospodarskih građevina-štala u stambene, poslovne ili zgrade mješovite namjene, izmjenom Prostornog plana uređenja Općine Nerežišća protivno Zakonu o prostornom uređenju odnosno kroz navodni ispravak istog te izbjegavanje propisane procedure i ishođenja svih potrebnih suglasnosti.

Naime, Kuščević je od Gojića zatražio da potpiše prijedlog za izmjenu odredbi Odluke o donošenju Prostornog plana uređenja Općine Nerežišća, što je ovaj učinio iako je bio svjestan da niti sadržaj niti datum sastavljanja prijedloga ne odgovaraju istini. Nakon toga su Kuščević i Obilinović sačinili prijedlog rješenja o ispravci greške u predmetnoj Odluci znajući da navedeni prijedlog nije podnesen Općini Nerežišća u propisanom postupku te da se ne radi o ispravku greške, već o izmjeni i dopuni prostornog plana protivno zakonskim odredbama.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Navedeni prijedlog rješenja o ispravci greške Gojić je potom uvrstio na dnevni red sjednice Općinskog vijeća Općine Nerežišća na kojoj je obrazloženje za prihvaćanje neosnovanog prijedloga dao upravo Kuščević znajući da takva odredba nikada nije ni bila predlagana.

Slijedom toga su članovi Općinskog vijeća Općine Nerežišća, uvjereni u istinitost takvih navoda, prihvatili navedeni prijedlog ispravka čime je Kuščeviću omogućeno da prenamijeni svoju gospodarsku građevinu za uzgoj životinja u stambeni objekt, što je on naknadno i učinio i tako si pribavio nepripadnu materijalnu korist u vidu povećanja vrijednosti nekretnine u za sada neutvrđenom iznosu koji je svakako veći od 60.000,00 kuna, navodi Večernji list.