Agencija Sjedinjenih Američkih Država za međunarodni razvoj – USAID pokrenula je prošle godine u Hrvatskoj projekt jačanja malog i srednjeg poduzetništva “Poduzetna Hrvatska”.
Projektu, čija su glavna područja djelovanja regionalni razvoj, marketing i poslovni razvoj te financijske usluge, pismom namjere se krajem 2005. godine pridružilo i Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva.

Novo zapošljavanje
Najzanimljiviji projekt “Poduzetne Hrvatske” zasigurno je stvaranje klastera proizvođača gurmanske hrane čiji bi cilj trebao biti stvaranje snažnog segmenta industrije orijentiranog na izvoz. Ovaj segment, očekuju u USAID-u, ima veliki potencijal rasta proizvodnje i novog zapošljavanja. Klaster bi trebao djelovati na području poboljšanja marketinga proizvoda kroz “hrvatski brend”, ulaganja u pribavljanje potrebnih certifikata za nastup na stranim tržištima te u sposobnost članova u proizvodnji većih količina kvalitetnih proizvoda. USAID je, recimo, pomogao hrvatskim proizvođačima da nastupe na prošlogodišnjem sajmu hrane Anuga u Kölnu te nedavno u Sinju, na Prvom nacionalnom sajmu pršuta. Kako je objasnio Davor Huić iz USAID-a, odlazak u Köln bio je i povod osnivanju udruge, odnosno klastera proizvođača gurmanske hrane. Sajam Anuga u Kölnu vodeći je svjetski sajam hrane, a prošle godine prvi put na njemu zajednički su, organizirano, nastupli hrvatski proizvođači. Hrvatski štand pod nazivom “Priča o hrani iz Hrvatske” na kojem su 62, većinom malih i srednjh proizvođača, predstavili više od 500 proizvoda posjetilo je više od tisuću posjetitelja. Prvi vidljiv rezultat posjeta je više od 300 konkretnih upita na temelju kojih će kompanije dalje graditi svoje izvozne pozicije, kako objašnjavaju u USAID-u.
Najviše pažnje među hrvatskim izložbenim proizvodima privukao je pršut, koji je ocijenjen najboljim na sajmu, u konkurenciji talijanskih i španjolskoh pršuta. Nastup na sajmu pokazao je da Hrvatska ima odlične izglede za pronalaženje izvoznih tržišta.
U “Poduzetnoj Hrvatskoj” smatraju da se mora raditi na poboljšanju veterinarske zaštite i certifikacije o sigurnosti hrane kako bi uopće bio moguć izvoz prehrambenih proizvoda. Tako se navodi da bi hrvatski proizvođači pršuta mogli prodati sav pršut koji se proizvodi u našoj zemlji kada bi imali dozvole za izvoz, a pritom se kao glavni problem uglavnom pojavljuje pitanje cijepljenja svinja protiv svinjske kuge koje se kod nas još uvijek prakticira.
Klaster proizvođača gurmanske hrane danas se nalazi u fazi strukturiranja s formalno-pravne na stvarno djelatnu i samoodrživu strukturu. Huić objašnjava da je održano niz sastanaka sa zainteresiranim tvrtkama gdje su razložene sve opcije i prioriteti daljnjeg djelovanja udruge. Tako je prema željama sudionika određeno da prioritete ima marketnig, u smislu informacije o tome što i kakve proizvode kupci žele, promocije proizvoda, pronalaženja uvoznika, kanala distribucije, itd. Zatim se tu nalazi organizacija tehničke pomoći za pravilan izbor ambalaže, etiketa i pakiranja, i slično. Među ciljevima niže razine su i izrade priručnika za izvoznike i rješavanje problema s regulativom.

Nedavno je formiran i inicijativni odbor udruge koji će uskoro, u suradnji s USAID-om pripremiti skupštinu klastera proizvođača gurmanske hrane na kojoj će se ujedno donijeti i službeni program rada. Dosad je ovaj projekt financiran isključivo sredstvima USAID-a, o konkretnim iznosima nisu željeli govoriti, dok se u daljnem radu očekuje i sudjelovanje mjerodavnih institucija. Plan je da se udruga u svom radu orijentira na samofinaciranje putem članarina i naplate usluga koje će davati svojm članovima i ostalim partnerima.
Mjerodavne hrvatske institucije za proizvodnju hrane i za udruživanje u tom sektoru zamolili smo za komentar. Iz Sektora za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo HGK objašnjavaju da su upoznati s postojanjem klastera proizvođača gurmanske hrane, no da u projekt nisu uključeni. Razlog za to je, objašnjavaju iz HGK, što se u udruženju nalaze uglavnom manji proizvođači koji nisu članovi Komore, a samo manjim dijelom veća poduzeća koja se bave i trgovinom. Iz Komore također tvrde da u ovom slučaju nije došlo do preklapanja programa HGK i projekta USAID-a “Poduzetna Hrvatska”.
Osim projekta klastera, USAID je u Hrvatskoj podupro još nekoliko značajnijih projekata. Tako je u suradnji s Ministarstvom gospodarstva pokrenut projekt Poslovni navigator kao baza poslovnih podataka hrvatskog gospodarstva. Projekt je namijenjen, prije svega, malim i srednjim poduzetnicima kao i stranim investitorima u Hrvatsku. Projektom CroNGO američka je agencija tijekom četiri godine podržala 51 projekt nevladnih organizacija, uključujući i turističke projekte zelenih, s ukupno 2,5 milijuna kuna.

Marshallov plan i demokratske reforme

USAID je agencija koja svoje korjene vuče iz Marshallova plana i rekonstrukcije Europe nakon Drugog svjetskog rata, dakle prije 60-ak godina.
Svoju današnju strukturu i smjernice dobila je 1961. godine kada je američki predsjednik John F. Kennedy potpisao Zakon o vanjskoj pomoći. Od tada je USAID primarna američka agencija koja pruža pomoć zemljama koje su pogodile katastrofe ili pak one u kojima se provode demokratske reforme. Prema riječima Davora Huića, USAID je programe poput “Poduzetna Hrvatska”, kao i mnoge druge imao u raznim zemljama u kojima je bio prisutan, uključujući i nama susjedne, te je svugdje polučen stanoviti uspjeh.