Višemjesečne spekulacije o promjenama na vrhu Hrvatske poštanske banke u utorak su dobile i službenu potvrdu. Istekom mandata postojeće dvočlane uprave, sredinom studenoga, sedma po veličini banka na domaćem tržištu dobit će novu.

Nakon 12 godina rada u HNB-u, od čega oko osam godina u ulozi viceguvernera Maletić u posljednje dvije godine predvodi Upravu Imex banke, a za Kolarić je ulazak u Upravu samo stepenica naprijed unutar HPB-a, gdje je trenutno direktorica Sektora riznice. Kadrovske rošade u Poštanskoj banci Vlada je rješavala na telefonskoj sjednici zbog rokova za ishođenje suglasnosti središnje banke što ih propisuje Zakon o kreditnim institucijama. U slučaju HPB-a, propisani rok za prijedlog postojećih ili novih ljudi od tri mjeseca prije isteka mandata istječe 17. kolovoza, a Vlada dotad nema redovne sjednice. Nakon mjeseci nagađanja o iznenađenjima u slučaju vodstva HPB-a je teško govoriti. O iznenađenju se tako može govoriti samo u terminima tehničke izvedbe. Prema Proteginim tvrdnjama, s predstavnicima države kao vlasnika banke nije prethodno bilo nikakvog razgovora o konkretnim nakanama i objavama. Kao i u većini državnih tvrtki, razlozi smjene sigurno su slojeviti, od ‘personalnih’ do profesionalnih, i teško je reći koji je baš prevagnuo. No, i na posljednjoj sjednici NO-a banke, prošl tjedan, uprava se ‘malo zakačila’ s nadzornicima. Vodstvo banke tražilo je zbog tržišnog profila izuzeće banke od primjene naputka Vlade o smanjenju plaća u tvrtkama u državnom vlasništvu, odnosno njihovu limitiranju na najviše 17.000 kuna, uz proporcionalno smanjenje i onih nižih u strukturi. Dugo se govorilo i da Protega ne uživa podršku ministra financija Šukera, ali je taj navodni animozitet dugo neutralizirala potpora HDZ-ova potpredsjednika Bebića, a preko njega i bivšeg premijera Sanadera. U tom smislu može se pretpostaviti da se sad odnos snaga ponešto promijenio. Još više promijenili su se (na gore) uvjeti poslovanja. Oni su samo dodatno potencirali problem odgađanja ozbiljnije dokapitalizacije potrebne nakon višegodišnje ekspanzije banke (u mandatu sadašnje uprave aktiva je povećana sa 7 na više od 14 milijardi kuna), izbacujući ujedno na površinu i problem kvalitete kreditnog portfelja.

Premda su već recesija i (ne)likvidnost mnogim klijentima oslabili sposobnost servisiranja kredita i povećali rizičnost plasmana, HPB-ova ekspanzija za mandata današnje uprave ipak je uključivala i manje konzervativnu politiku upravljanja rizicima. To su sugerirala i objašnjenja rezultata banke, u kojima su se među značajnim faktorima velikog pada isticali i gubici vezani za pad tržišta dionica. Lani je banka iskazala skromnih 8,7 milijuna kuna neto dobiti, u prva tri mjeseca ove godine gubitak od 32 milijuna, a na kraju polugodišta neznatnih 700.000 kuna ‘plusa’. Usto nedugo nakon zadnje dvije injekcije dopunskog kapitala koje su realizirale tri državne tvrtke (Hrvatska pošta, a potom Croatia osiguranje i Croatia Lloyd), moglo se čuti da su pri posljednjoj kontroli HNB-a na temelju analize kreditnog uzorka banci naložene dodatne rezervacije za rizične plasmane. To izvješće banci je dostavljeno sredinom srpnja, a navodno su u vodstvu banke dali primjedbe na procjenu potrebnih dodatnih rezervacija od, navodno, oko 120 milijuna kuna. Što se tiče rizičnih plasmana, prema većini komentara iz bankarskih redova, politika tu nije posve bez ‘doprinosa’. Budući da je pitanje značajne dokapitalizacije potrebno što prije riješiti, u budućnosti će i takve vrste upliva države, bez obzira hoće li u banku ući EBRD ili neki drugi investitor, biti nepoželjne. Sve je to i jedna od važnih pretpostavki da nova upravljačka postava dobije nužan prostor za konsolidaciju i provedbu nove razvojne strategije.

Plaće menadžera

Ceh za otpremnine i do 30 milijuna kuna Tema na kojoj su se Uprava i nadzornici banke razišli na posljednjoj sjednici NO-a bio je Vladin naputak o smanjivanju menadžerskih plaća u državnim tvrtkama. Toj inicijativi Uprava se suprotstavila i tražila izuzeće jer banke posluju u konkurentskom okruženju, a to uključuje i konkuriranje plaćama. Primjena Vladina naputka potencijalno bi mogla značiti 20 do 30 milijuna kuna za otpremnine zbog raskidanja ugovora. U banci je, naime, na menadžerskim ugovorima 80-ak ljudi, od uprave i direktora sektora do voditalja poslovnica i njihovih zamjenika.