Ni dva mjeseca nakon Vladine zadnje financijske injekcije veledrogerijama od pola milijarde kuna, ovih dana opet se zahuktava kriza dugova države za lijekove na recept – dug bolnica prema veledrogerijama premašio je četiri milijarde kuna, unatoč svim dodatnim uplatama, jer bolnički sustav svaki mjesec generira 200 milijuna kuna novog duga, doznajemo iz udruženja veledrogerija Hrvatske udruge poslodavaca (HUP). Ponovna eskalacija duga događa se uoči jesenske sezone u kojoj se očekuje veća potražnja za lijekovima i medicinskim materijalom, uključujući povećane doze cjepiva protiv gripe kako bi se ublažile posljedice pandemije Covida-19.

Kako je manevarski prostor sve manji, bez skorašnjeg rješenja pitanja dugova država bi uskoro mogla početi plaćati debele kamate veledrogerijama.

“Važnije je nego ikad hitno smanjivati dugovanja prema veledrogerijama i spriječiti nastanak novog duga. Dolazi zimsko razdoblje, koronakriza nije riješena, a pojavit će se i sezonske bolesti kao što je gripa. Očekujemo pojačane potrebe za lijekovima i medicinskim proizvodima te zaštitnom opremom”, upozoravaju veledrogerije.

Kako je poznato, zadnje sastanke sektor je s ministrom zdravstva Vilijem Berošem održao 22. srpnja i 17. rujna. Nakon srpanjskog sastanka država je uplatila 500 milijuna kuna bolnicama za plaćanje dospjelih obveza prema veledrogerijama.

“Uplaćeni iznos od 500 milijuna kuna nije dostatan za funkcioniranje sustava opskrbe lijekovima i medicinskim proizvodima, te i dalje postoji problem rasta dospjelog dugovanja od oko 200 milijuna kuna mjesečno. Najnoviji podaci za kolovoz i srpanj ukazuju kako je tijekom srpnja došlo do pada dospjelog dugovanja bolnica prema 4 najveće sveobuhvatne veleprodaje za 71,5 milijun kuna, ali je već u kolovozu taj dug narastao za skoro 137 milijuna kuna”, ističu u HUP-ovom udruženju. Također doznajemo da do ponedjeljka 21. rujna veledrogerije još nisu primile nijednu uplatu.

Narušena likvidnost

Usto dodaju kako je istovremeno došlo do produžavanja roka plaćanja HZZO-a prema ljekarnama, što je dodatno narušilo likvidnost i ugrozilo opskrbu lijekovima i medicinskim proizvodima. Država je tako pokazala da pretače iz šupljeg u prazno, što ne ukazuje na sustavno rješavanje dubioza, a neki naši sugovornici iz sektora ističu da se osjećaju prevarenima.

Veledrogerije okupljene u HUP-ovoj Koordinaciji veledrogerija već dvije godine apeliraju prema Vladi RH, Ministarstvu financija i Ministarstvu zdravstva da se pronađe sustavno rješenje problema dugovanja hrvatskih bolnica. Kad se zakuhalo u srpnju, iz veledrogerija su upozoravali da sami više ne mogu kreditirati sustav, jer su u potpunosti iscrpljeni njihovi krediti kod banaka, kao i kod dobavljača. Dinamika je takva da bolnice mjesečno prosječno plaćaju svega 30 posto robe koju preuzmu. Iako je manji za 84 milijuna kuna zahvaljujući uplati iz srpnja, dug bolnica stariji od 300 dana od datuma računa tako je porastao za još 60 milijuna kuna od srpnja do kolovoza. Iz Ministarstva zdravstva još čekamo odgovor na naš upit kakav je budući plan s plaćanjem dobavljača lijekova, te očekuju li probleme u opskrbi koji bi se mogli pojaviti zbog dugovanja. Neslužbeno, zasad se čini da će nabavka cjepiva protiv gripe proći bez problema. Kako je poznato, Hrvatska je za sada osigurala oko 600 tisuća doza cjepiva, oko 500.000 za besplatno cijepljenje rizičnih skupina, a oko 100.000 naručile su veledrogerije za građane koji će cjepivo sami kupovati u ljekarnama.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Procijepljenost stanovništva

Prošle godine je potrošeno gotovo 400 tisuća doza cjepiva, a ukupno je procijepljeno 29 posto starijih od 65 godina, što je manje od preporuka EU i Svjetske zdravstvene organizacije. Kako je nedavno pojasnio Krunoslav Capak, ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, ugovorena je nabava 460.000 doza, a dodatnih 40.000 nabavit će se na razini objedinjene nabave EU. Time bi se obuhvatio maksimalan broj građana koji pripadaju u rizične skupine.