Energija dostupna u Europskoj uniji (EU), dolazi od energije proizvedene u EU i od energije uvezene iz trećih zemalja. Prema podacima Eurostata, 2022. godine Unija je proizvela oko 37 posto vlastite energije, dok je 63 posto uvezeno. To ovu europsku zajednicu još uvijek čini veoma energetski ovisnom.

Možda i 950 megavata

Što nije idealno, posebno zato što ovisnost o uvoznim energentima predstavlja ozbiljan rizik za sigurnost, održivost i samostalnog kao europskog, tako i hrvatskog gospodarstva.

“Kad smo tako jako energetski ovisni, onda se i više bavimo geopolitičkim zbivanjima. No pitam se je li normalno da europski vođe tako grozničavo gledaju što će biti na američkim izborima. Ne bi bilo tako da smo energetski samodostatni”, istaknuo je u svojoj prezentaciji, ravnatelj REGEA-e, na konferenciji Poslovnog dnevnika Zelena tranzicija i obnovljivi izvori energije Julije Domac.

Prema posljednjim podacima resornog ministarstva, broj i količina megavata domaćih sunčanih elektrana su se povećali, no Domac ističe da je to i dalje vrlo malen broj u usporedbi s drugim europskim zemljama, čak i onima koje su puno sjevernije i puno manje od nas.

“U posljednjihgodinu dana broj sunčanih elektrana bilježi nagli rast. Prvog dana 2023. godine bili smo na 223 megavata, sada smo na 751 megavat. Projekcija je da ćemo do kraja ove godine možda doći i do 950 megavata. No to, nažalost, nije posljedica promišljene državne politike, već shvaćanja gospodarstva kolika je opasnost šok cijena”, rekao je Julije Domac.

Ovisnost čak 55%

Hrvatska novčana bilanca proizvodnje i izvoza energije i dalje je negativna, upozorava stručnjak i dodaje da je cijena po kojoj izvozimo puno manja od cijene po kojoj uvozimo. Iako smo zemlja s relativno visokim brojem sunčanih dana koje bi mogli iskoristiti, prema podacima iz 2021. imali smo energetsku ovisnost od čak 55 posto.

“Ove godine od lipnja do kolovoza, nama je falila četvrtina energije koju smo morali uvoziti, a skupo smo platili da je uvezemo. Analiza pokazuje da smo, kad zbrojim uvoz energije, naknade za CO2 i gorivo, zapravo u vjetar bacili 289 milijuna eura”, rekao je Domac. Pred Hrvatskom su tako veliki izazovi, a zabrinjava i što nam odlaze velike europske tvrtke koje ne mogu provesti željene investicije.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost