Proces prodaje Hrvatske poštanske banke ulazi u završni krug; prošlog tjedna obavljala su se posljednja snimanja organizacijske strukture i internog krvotoka banke, završeni su intervjui s direktorima sektora, a Uprava je već odradila prezentacije.

No, detalja koji traže odgovore ima još dosta pa je dubinsko snimanje produljeno do kraja ovog tjedna. Budući da dva kandidata za novog vlasnika žele još samo 'ispeglati' sitnice, moguće je da najnovija odgoda i ne probije ambiciozno postavljene rokove. Neslužbeni plan kojim barata vlasnik je da nakon dubinskog snimanja Erste i OTP predaju obvezujuće ponude do 2. prosinca. U samo dva tjedna nakon što na stol dobije ponude Vlada će odlučiti o novom vlasniku i s njim potpisati 17. prosinca, neslužbeno doznaje Poslovni dnevnik iz izvora bliskih procesu prodaje.

Veza s proračunom
Da u Banskim dvorima transakciju žele zaključiti do Božića nije iznenađenje što je i posredno potvrdio sam ministar financija Slavko Linić izlažući rebalans proračuna za ovu godinu. U njemu Vlada u ovoj godini još uvijek ozbiljno računa na tri milijarde kuna priljeva u proračun od privatizacije. Budući da se u tako kratkom roku mogu realizirati 'dealovi' o kojima je pregovaranje daleko odmaklo, jasno je da se prvenstveno računa na HPB i Croatia osiguranje. Velika rasprodaja državne imovine za čiji su prvi krug još u ovoj godini najavljene sve četiri pomorske luke – Rijeka, Ploče, Zadar i Šibenik, potom Hrvatska lutrija, Croatia Airlines, Narodne novine, Petrokemija i riječka luka Vukovar, pričekat će tako (najmanje) do iduću godinu.

Pod upitnikom nije samo realno vrijeme za okončanje kompleksnih transakcija već i očekivani priljev u državnu blagajnu, o čemu svjedoči nedavno objavljena analiza koja je tvrdi da je financijska situacija i perspektive nacionalnog avioprijevoznika takva da bi Vlada novom vlasniku trebala platiti preuzimanje. Ni konačna cijena za HPB i Croatia osiguranje neće se znati prije obvezujućih ponuda početkom prosinca. U neobvezujućoj ponudi Erste je za 99,13 posto državnog udjela u HPB-u ponudio 130,2 milijuna eura, odnosno 149,51 euro pod dionici. Uzimajući u obzir vlasničku strukturu HPB-a, to bi za državni proračun u širem smislu bio priljev od oko 700 milijuna kuna, dok bi 300-tinjak milijuna kuna dobila Hrvatska pošta.  

Ponuda OTP-a
Da stavi HPB pod svoje okrilje drugi ponuđač, mađarska podružnica OTP-a, bila je voljna platiti nešto manje, te su ponudili raspon cijene od 92,2 do 118 milijuna eura, odnosno po dionici od 105,84 do 135,46 eura po dionici. Mađarska ponuda za proračun bi značila najmanje 500, a najviše 700 milijuna kuna, dok bi Hrvatska pošta dobila između 150 i 300 milijuna kuna. Doda li se tome da se raspon ponuda za najvećeg domaćeg osiguravatelja kreće u rasponu od 795 do 1,1 milijarde kuna, ministrovoj računici u rebalansu nedostaje više od milijarde kuna od privatizacije.

Zadovoljstvo ponuđenim 
Finalne ponude za HPB tek će otkriti koliko su zadovoljni viđenim tijekom dubinskog snimanja. Premda se na samom početku procesa prodaje govorilo o velikom interesu investitora za sedmu banku po veličini s 4,4 posto tržišnog kolača, interes se osipao pa su na kraju neobvezujuće ponude predala samo dva, i to domaća ulagača. Obje banke nalaze se u top 10 i kupnjom HPB-a i pri niskim valuacijama cijena u bankarskom sektoru, relativno jeftino bi ojačale poziciju. Novom vlasniku HPB u miraz donosi 17,9 milijardi kuna imovine, odnosno 966,6 milijuna kuna temeljnog kapitala, a nominalna cijena dionice je 1100 kuna.

Uz ogradu da slobodnih dionica gotovo i nema u prodaji, te uz minimalno trgovanje njezina cijena početkom studenog iznosila je 1159 kuna, tržišna vrijednost banke po toj cijeni iznosila bi nešto više od milijardu kuna. Preuzme li ju Erste, tim potezom preskočio bi PBZ na ljestvici i postao druga najveća banka u Hrvatskoj sa gotovo 79 mlrd. kuna aktive. Bude li novi vlasnik OTP imovina nove banke premašila bi 32 mlrd. kuna čime bi postala šesta po veličini odmah iza Hypo banke.

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a

Fiskalizacija 2.0

Sigurnost e-računa: “Najveći strah i razlog zašto neki te usluge nude sumnjivo jeftine jest da će oni dilati vaše podatke”