Nekadašnji industrijski div, šibenski TLM kojem je država otpisala stotine milijuna kuna duga da bi ga prodala za jednu kunu 2007., tone sve dublje u propast.

Umjesto u modernizaciju u koju se obvezao uložiti 107 milijuna eura, vlasnik planira smanjenje proizvodnje, otpuštanje oko 200 radnika, a istovremeno pretvaranjem sumnjivih potraživanja u kapital želi istisnuti manjinske dioničare i u potpunosti preuzeti vlasništvo.Prema dokumentaciji koju je Poslovni dnevnik dobio na uvid, na šibenskom Trgovačkom sudu podnesena je tužba, kao i žalba na višoj instanci, na dokapitalizaciju u kojoj je vlasnik i većinski dioničar TLM Tvornice valjanih proizvoda TLM Holding d.o.o. (bivši Aluflexpack koji drži 83,9 posto) pretvorio 21,7 milijuna eura potraživanja u kapital. Prema tvrdnjama tužitelja takva financijska akrobacija vlasnika je nelegalna jer potraživanje nije ni dospjelo na naplatu već će se to dogoditi tek krajem prosinca 2020. godine. Iz ugovora je vidljivo da je TLM Holding, odnosno Einhundertsiebente WT Holding (Euris) u kojem je direktor Loran Pejčinoski, povezan s Fintrustrust holdingom preuzeo potraživanja od Hypo banke koja je Valjaonicu kreditirala sa 30 milijuna eura.

Od tog iznosa, osam milijuna eura dobio je TLM d.d., a 17 milijuna eura bilo je namijenjeno za obrtna sredstva. Preostalih pet milijuna eura Hypo je odobrio za podmirenje Aluflexpackovog kredita prema Jadranskoj banci. Upravo je posljednji dio sporan tužiteljima jer ispada da Valjaonica godinama vraća kredit kojim se podmiruju obveze vlasnika koji sada istim novcem želi povećati svoje vlasništvo. "Takvo postupanje zasigurno zaslužuje kaznenu odgovornost jer je oštećeno 1919 dioničara TLM TVP-a uključujući i Republiku Hrvatsku dok je istovremenu protupravnu korist ostvario TLM Holding i to samo u prvoj rundi, odnosno kad je Valjaonica podmirila njegove obveze prema Jadranskoj banci.

U drugom koraku plan vlasnika je zaraditi još toliko pretvaranjem navodnog duga u temeljni kapital", smatraju naši sugovornici koji su željeli ostati anonimni. Posebno je sramotno, kažu, što je država potpuno nezainteresirana za šibensku tvrtku jer nitko od njezinih predstavnika nije došao na skupštinu i glasao protiv plana iako i njoj samoj 'razvodnjuje' vlasništvo.Prema planu kojem je zeleno svjetlo dao revizor PricewaterhouseCooopers, početkom ožujka smanjen je temeljni kapital sa 110,9 milijuna kuna na 11 milijuna, a potom je unosom potraživanja kapital povećan na 174,9 milijuna kuna. "Smatramo da se tražbina može koristiti za povećanje temeljnog kapitala. Smatramo da se tražbine koje se unose u društvo imaju stvarnu gospodarsku vrijednost", stoji u izvješću PWC-a.

Podijela TLM-a
Tužitelji smatraju da će planiranim akrobacijama vlasnik Marko Pejčinoski i Uprava TLM Valjaonice oštetiti državu za oko pet milijuna kuna te gotovo 2000 malih dioničara za 11 milijuna kuna koliko su nominalno plaćali dionice. Prođe li plan na Trgovačkom sudu, TLM Holding postat će vlasnik više od 95 posto dionica što će mu omogućiti zakonsko istiskivanje preostalih dioničara i potpunu kontrolu nad tvrtkom. Nakon privatizacije TLM je podijeljen na TLM TVP (Valjaonicu) čiji je vlasnik tvrtka Euris Marka Pejčinoskog, te Prešaonicu i Adrial Plus u kojoj vlasništvo dijele Euris, Zagreb-Montaža i Dalekovod. Konzorcij se u međuvremenu raspao; sudbina Dalekovoda je upitna jer je i sam u predstečajnoj nagodbi, a neslužbeno se govori o tome da se i Zagreb-Montaža povlači iz projekta. Premda je Pejčinoski javno ustvrdio da je od preuzimanja Valjaonice prošle godine uloženo više od 50 milijuna kuna, planirana ulaganja od 107 milijuna eura su izostala, a s raspadom konzorcija upitno je hoće li ona ikada biti ostvarena. 

Kolateralna žrtva
U međuvremenu, TLM je postao kolaterateralna žrtva raskida suradnje između Hrvatske elektroprivrede i Aluminija Mostar zbog čega se sudi Ivi Sanaderu i Damiru Polančecu. Budući da HEP više ne isporučuje jeftinu struju, TLM nije povlašteni kupac oko 60.000 tona aluminija čime u pitanje dolazi proizvodnja. Prema pisanju Lidera, opskrba je navodno sigurna do kraja godine, a nakon toga je neizvjesno jer zbog tehnoloških ograničenja TLM teško može promijeniti dobavljača pa se radi na planu smanjenja proizvodnje.Zato se u Šibeniku sprema oko 200 otkaza što je oko četvrtine svih radnika. Sindikati stoga od Vlade traže da se utvrdi jesu li vlasnici ispunili svoje obveze iz ugovora koje su bile temelj za otpis oko 900 milijuna kuna potraživanja. Iza svega, kažu naši sugovornici, skriva se ogromno zemljište čijom bi se prenamjenom potencijalno moglo puno više zaraditi nego industrijskom proizvodnjom.