S obzirom na prosječne mirovine u Hrvatskoj, a za listopad je prosječna starosna iznosila 2869 kuna (bez međunarodnih ugovora 3235 kuna), rast životnih troškova posebno teško pada umirovljeničkoj populaciji. A kako u isto vrijeme na tržištu rada u više djelatnosti već kronično manjka radne snage, sve više umirovljenika koristi mogućnost da uz mirovine nastave raditi, odnosno da se zaposle do pola punog radnog i tako osiguraju dodatni dohodak. Prema najnovijim podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, u rujnu je takvih bilo gotovo 24 tisuće.

U odnosu na mjesec prije, broj umirovljenika koji su odlučili ostati ili vratiti se na tržište rada povećao se za više od 300, a na godišnjoj razini za 8100 ili više od 50 posto.

U lanjskom rujnu, naime, uz mirovine je i radilo 15.846 “penzića”. Rastući trend potvrđuju i višegodišnje usporedbe; još u 2019. zaposlenih umirovljenika bilo je u prosjeku nešto više od deset tisuća, a 2020. je premašio 12.800.

Mogućnost da uz zadržavanje mirovinskih prava rade do pola radnog vremena, pri čemu na račun toga nakon prikupljenih godinu dana radnog staža mogu tražiti i ponovni izračun mirovine, lani je proširena i na korisnike obiteljskih mirovina. Među zaposlenim umirovljenicima najviše ih radi u trgovini (više od 4100), znanstvenim, stručnim i tehničkim djelatnostima te prerađivačkoj industriji (po približno 3100), ali oko 2500 ih radi, primjerice, i u građevinarstvu.

Unatoč rastućim brojkama, a Hrvatska po tome nije iznimka u EU, udjel zaposlenih umirovljenika na tržištu i dalje je mali (oko 1,5 posto), pa su mahom utihnule i bojazni o nepovoljnom utjecaju na cijenu rada ili položaj mladih.