Ulaskom u EU postajemo dio europskog tržišta rada. Veselimo li se mogućnosti odlaska iz zemlje u potrazi za poslom ili se bojimo priljeva strane radne snage, MojPosao je istražio na gotovo 300 ispitanika.

Čak 54% ispitanika smatra da će ulazak Hrvatske u Europsku uniju prvenstveno potaknuti zapošljavanje naših radnika u inozemstvu. Brojni su i oni koji smatraju da će doći do doseljavanja radne snage u Hrvatsku (37%).

Nešto manje ispitanika (34%) vjeruje da neće doći do promjena na tržištu rada, a 27% ih očekuje porast stranih investicija i otvaranje novih radnih mjesta. Svega 16% ispitanika očekuje rast gospodarstva.

Na pitanje jesmo li spremni za europsko tržište rada, 62% ispitanika odgovara potvrdno tj. smatraju da su hrvatski radnici konkurentni na tržištu rada.
Četvrtina ispitanika (26%) drži da nam nedostaje stručnosti i obrazovanja.

Upitno je koliko dobru pripremu za europsko tržište rada daje hrvatski obrazovni sustav

O tome daje li hrvatski školski sustav dovoljno znanja za izazove i potrebe europskog tržišta rada ispitanici su podijeljenog mišljenja. Polovica (50%) ih smatra kako naš školski sustav daje dovoljno znanja za izazove i potrebe europskog tržišta rada, dok čak 39% ispitanika sumnja u naš obrazovni sustav i to kako priprema kadrove za tržište rada. Jedan od ispitanika koji je izrazio sumnju u kvalitetu školstva, komentirao je sljedeće:

„Potrebne su reforme u školstvu koje bi se fokusirale na osposobljavanje mladih odmah po završetku školovanja na rad koristeći najnovije tehnologije koje se primjenjuju u Europi. Smanjenje teorije – povećanje prakse!“

Najviše povjerenja u školski sustav imaju ispitanici sa srednjoškolskim obrazovanjem koji su stariji od 41 godinu, a najmanje oni koji se još uvijek školuju te imaju višu i visoku stručnu spremu. Nezaposleni ispitanici u najvećoj mjeri vjeruju kako je naš obrazovni sustav dobar te kako dobro priprema kadar za europsko tržište rada (njih 51% ima takvo mišljenje).

CHANGE MAKERS 2026.

Od ruba bankrota do rasta: Lideri otkrivaju kako se mijenjaju velike kompanije

Neplaćeni računi

83 posto hrvatskih tvrtki ima isti problem: Kupci kasne s plaćanjem, a posljedice se šire cijelim lancem

Kada je riječ o stranim jezicima, 44% ispitanika smatra kako bi hrvatski građani imali problema s radom u EU zbog nepoznavanja stranih jezika. 40% ispitanika smatra da se dovoljno znamo služiti stranim jezicima.

Čini se da su najmlađi ispitanici najkritičkiji raspoložena skupina jer i u ovom slučaju najviše sumnjaju u kompetencije hrvatske radne snage. Naime, 44% ispitanika s manje od 25 godina smatra kako bi naši građani imali problema s radom u EU zbog (ne)poznavanja stranih jezika. Isto smatra 38% ispitanika u dobi od 26 do 30 godina te isto toliko ispitanika starijih od 41 godinu. Među ispitanicima u dobi od 31 do 40 godina 39% ih smatra kako naši građani ne poznaju dovoljno jezik da bi radili u EU.

Pa ipak, većina ispitanika u istraživanju, njih 77%, izjavila je da se napredno služi engleskim jezikom. Petina (21%) je priznala da posjeduje osnovno znanje, a 1% da se uopće ne služi engleskim jezikom.

Očekivano, mlađi ispitanici bolje se služe stranim jezicima. 80% ispitanika mlađih od 25 godina napredno se služi engleskim, dok je takvih među onima starijima od 41 godinu tek 46%.

Podjednak broj građana 'za' i 'protiv' slobodnog zapošljavanja stranih radnika u Hrvatskoj

Vezano za mogućnost zapošljavanja u EU, gotovo polovica ispitanika (43%) boji se konkurencije stranih radnika na domaćem tržištu rada koja bi, po njihovom mišljenju, mogla dovesti do smanjivanja zapošljavanja domaćih radnika. Nešto više ispitanika (46%) ipak se toga ne boji.

Ulaska stranih radnika na naše tržište u većoj se mjeri boje mlađi ispitanici: 48% ispitanika mlađih od 25 godina boji se da će ulazak stranih radnika smanjiti šanse za zapošljavanje domaćih radnika. Isto smatra 41% ispitanika u dobi od 26 do 30 te 40% ispitanika u dobi od 31 do 40 godina. Među ispitanicima starijim od 41 godinu 38% ih smatra da će ulazak stranih radnika smanjiti šanse zapošljavanja domaćih radnika.

Više od polovice ispitanika (53%), bez obzira što smatraju da će ulazak strane radne snage smanjiti zapošljavanje domaćih radnika, vjeruje kako bi trebalo omogućiti zapošljavanje najboljih radnika, bez obzira od kuda dolaze. Više od trećine ispitanika (38%) smatra da bi Hrvatska trebala uvesti restrikcije zapošljavanja stranih radnika kod nas.

Po sistemu 'oko za oko, zub za zub', 51% ispitanika koji smatraju da bi ograničenja zapošljavanja trebalo biti, mišljenja su da bi se ograničenje trebalo odnositi na one zemlje koje su ograničile zapošljavanje naših radnika. Daljnjih 27% ispitanika onemogućilo bi zapošljavanje radnika iz zemalja izvan unije, a 12% ispitanika onemogućilo bi zapošljavanje radnika iz samo nekih specifičnih zemalja kao što su Bugarska i Rumunjska.

Njemačka i Austrija i dalje najpoželjnija odredišta za rad u Europi

Tri četvrtine ispitanika – 77% nikada nije apliciralo za posao u nekoj od zemalja članica EU. Dvije trećine ispitanika (66%) nije se još prijavilo za posao u inozemstvu, ali to namjeravaju učiniti.  

Jeste li do sada aplicirali za posao u nekoj od zemalja članica EU?

Za posao u nekoj od zemalja članica EU-a do sada je apliciralo najviše ispitanika visoke stručne spreme, njih trećina (33%).

Također, za rad u inozemstvu odlučili su se u najvećoj mjeri ispitanici koji su trenutno nezaposleni (28%), dok je zaposlenih apliciralo nešto manje (25%). Očekivano, za posao vani apliciralo je najmanje ispitanika koje se još školuju (11%).

Najvećem broju ispitanika (54%) idealne zemlje za rad u EU su Njemačka i Austrija (48%). Za 45% ispitanika idealna zemlja za rad u EU je Švedska, a za 44% Ujedinjeno Kraljevstvo.