Pomoćnica ministra rada i mirovinskog sustava Tatjana Dalić izjavila je u subotu u Zagrebu da će cjeloživotno obrazovanje postati uvjet zapošljavanja kada se Hrvatska ulaskom u EU izloži europskoj i svjetskoj konkurenciji te da više neće biti sigurnih radnih mjesta, nego samo sigurne zapošljivosti.
"Cjeloživotno obrazovanje postat će uvjet održive zapošljivosti, što znaći da moramo biti spremni promijeniti više zanimanja i radnih okruženja", rekla je Dalić na simpoziju "Znanje bez granica" u Leksikografskom zavodu "Miroslav Krleža". "Više ne možemo govoriti o sigurnim radnim mjestima, nego o sigurnoj zapošljivosti, tzv. flexsigurnosti", dodala je Dalić i istaknula da do poboljšanja prilika na tržištu rada neće doći ako obrazovanje ne bude usklađeno s njegovim potrebama.
Po njezinim riječima, u budućnosti će se smanjiti potreba za radnicima koji obavljaju rutinske poslove, a povećati za visokointelektualnim stručnjacima, a zastarjele industrije zamijenit će zelene tehnologije i sofisticirane usluge. Dalić smatra da se više ne može govoriti o tradicionalnom odlijevu mozgova u Hrvatskoj, jer se dio mladih, visokoobrazovanih ljudi sve više vraća u Hrvatsku. Istaknula je primjer Poljske iz koje se do 2009. iseljavalo 100.000 ljudi godišnje, a sada bilježi veći priljev, nego odljev mozgova.
Rektor sveučilišta u Rijeci Pero Lučin govorio je o sveučilištima tzv. treće generacije koja su se u Europi počela razvijati 70-tih godina prošlog stoljeća, a ogledni primjer takvog tipa sveučilišta je Cambridge. Po njegovim riječima, zadnja faza razvoja sveučilišta, nakon srednjevjekovne i Humboltovske, sveučilišta su treće generacije koje uz obrazovanje i istraživanje karakterizira primjena znanja.
"Radi se o sveučilištima koja su neovisna od države, o sveučilišnim institutima koji djeluju u globalnom kompetitivnom tržištu kojima je cilj prikupiti najbolje "mozgove" i iskoristiti ih za razvoj", rekao je Lučin. O modelima visokog obrazovanja, stjecanju i razmjeni znanja u skladu s potrebama i izazovima budućnosti na simpoziju u organizaciji Hrvatske udruge Rimskog kluba izlagali su akademici, sveučilišni profesori i stručnjaci, među ostalima direktor Ian Donald škole Asim Kurjak i pomoćnica glavnog tajnika NATO-a Kolinda Grabar Kitarović.
Rimski klub je međunarodna organizacija osnovana 1968. s ciljem da potakne rješavanje najvećih problema čovječanstva kroz njihovo prepoznavanje i analizu te komunikaciju s javnosti i elitama koje donose odluke. Hrvatska udruga Rimskog kluba osnovana je 1996., a predsjednica mu je Ana Stavljenić Rukavina.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.ajde sto kenjate toliko novinarčići. kad jako dobro znate da su sigurna radna mjesta ona gdje ti je rođo šef a nesigurna ona gdje možeš biti najpametniji ali se osjećaš uvijek “nesigurno”.
Ja sam živi dokaz da je ovo o čemu pišete obična pizdarija i tlapnje. Imam dva završena fakulteta i nekoliko zanimanja u radnoj knjižici a bez normalnog posla ili uopće posla sam godinama. Bio sam jedan od najboljih studenata, imam i radnog iskustva iza sebe. S druge strane znam ljude koji rade obične poslove i koji ne mijenjaju zanimanje cijeli život pa imaju po tisuću eura plaću.
Zato, ne serite nego se primite posla pa će nam svima biti bolje.
Uključite se u raspravu