Protekla godina u kojoj se tražilo ‘novo normalno’ u svijetu preokrenutom naglavce donijela je zaokrete u stavovima, uvjerenjima, strahovima i očekivanjima građana.

Među najvećim promjenama je razmišljanje da je za budućnost najvažnije – znanje. Da je to ulaganje najisplativija investicija drži 82 posto ispitanih, dok je lani to smatralo (samo) 58 posto, pokazuje anketa “Nulti kvadrant: što Hrvati misle o budućnosti, čemu se nadaju, u što vjeruju i od čega strahuju”.

Taj trend preslikava se i na korporativni sektor gdje 88 posto ispitanih smatra da kompanije trebaju ulagati u znanja svojih djelatnika.

Veća odlučnost

“Snažan skok znanja kao resursa u koji vrijedi ulagati, zabilježen u razdoblju u kojem smo bili suočeni s nizom novih i nepredvidivih situacija, potvrđuje kako danas, više nego ikad prije, upravo znanje postaje naša najjača valuta.

No, iako su nove okolnosti u kojima živimo posljednjih godinu i pol dana od početka pandemije rezultirale brojnim novim znanjima, ona nisu u dovoljnoj mjeri poslužila kao temelj za donošenje ključnih odluka, zbog čega su propuštene brojne prilike“, istaknula je Nina Išek Međugorac, članica Uprave i izvršna direktorica Media Vala.

Potrebno je osvijestiti, dodaje, da promjene u ponašanju i očekivanjima od kompanija, brendova i javnog sektora traže prilagodbe te veću odlučnost u donošenju odluka.

Građani su tako najviše zadovoljni uslugama obrtnika (od ugostitelja do pružatelja usluga), slijede proizvođači i trgovci, financijske i telekomunikacijske tvrtke, a najmanje su zadovoljni medijima te lokalnim i državnim javnim institucijama.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

U usporedbi s prošlom godinom, građani su u 2021. više zabrinuti, a te bojazni uglavnom su vezane za pojačani nadzor državnih institucija, smanjenje individualnih sloboda te materijalne uvjete života – čak dvije trećine brine potencijalno rezanje plaća.

Budući da je godinu obilježila pandemija tražila su se i razmišljanja o aktualnoj temi vakcinacije. Rezultati oslikavaju realnu sliku domaće procijepljenosti: manje od polovice ispitanih podržava stav da kompanije trebaju stimulirati zaposlenike na cijepljenje, a podjednak je broj onih koji snažno tu ideju podržavaju i onih koji joj se izrazito protive.

Slično kao lani, iako nešto manje, 87 posto građana vjeruje da je zaštita od Covida-19 odgovornost pojedinca jednako kao i države.

Najstariji međi anketiranima upravo državu tu smatraju primarno odgovornom i očekuju da konkretno pomogne ugroženima. Solidarnost se očekuje i od susjeda (53%), neprofitnih organizacija (43%), medija (33%) te obrazovnih institucija (27%).

Vide pozitivne promjene

U isto vrijeme, čak 70 posto građana (ili barem onih između 18 i 60 godina koji su sudjelovali u internetskom ispitivanju Ipsosa) drži da bi kompanije trebale staviti dobrobit zajednice iznad vlastitog profita.

Više od trećine ispitanih građana lani je u pandemiji vidjelo pozitivne promjene za društvo i svijet u cjelini, no danas smatraju da su izostale konkretne reakcije kompanija, iako ih je većina građana spremna podržati kupnjom lokalnih proizvoda i sirovina.

Iz Media Vala ističu da analiza pojedinih aspekata života pokazuje da su građani optimistični kada promišljaju iz osobne perspektive, gdje je iznimka zdravstveno stanje, no izrazito su negativni u procjeni budućnosti političkog i gospodarskog stanja u zemlji