Ribari su konačno počeli zbijati redove kako bi stvorili uvjete za održivi opstanak svojega biznisa. Od 19 aktivnih zadruga njih 14 udružilo se u Savez ribarskih zadruga (SRZ) okupivši više od 550 poduzetnika ribara. Za sjedište Saveza izabrali su Pulu, za predsjednika je imenovan Šime Kosor, upravitelj kaljanske ribarske zadruge Omega 3 ,  a upravitelj je Zlatko Milovan iz pulske zadruge Lanterna.

Korijeni Saveza udareni su još 2011. u Komiži, kad je osam zadruga potpisalo platformu o suradnji. Zadruge okupljene u Savez godišnje ostvare oko 220-230 milijuna kuna prihoda. Podatak da u ukupnom broju zadruga (1169) ribarske drže ni tri posto udjela, dok kod ostvarenih prihoda prisvajaju gotovo 14 posto, svjedoči o njihovoj  važnosti na lokalnoj zadružno-poduzetničkoj sceni.

“Održivo ribarstvo naš je dugoročni cilj, vjerujemo kako ćemo kroz Savez to ostvariti bezbolnije. Želimo se izboriti da smo ravnopravni kao zadružno poduzetništvo s drugim oblicima gospodarstva u ovom sektoru, a za pretpostaviti je da ćemo ovako združeni lakše prebroditi i prilagodbu zahtjevnim EU standardima u ribarstvu,” kaže Kosor.

Ključno je, ističe, da naši ribari mogu ekonomski biti uspješni usvajajući zajedničku ribarstvenu politiku Europske unije.

Pred hrvatskim je ribarima, podsjeća, mnoštvo novih izazova, od reguliranja broja ribara i ribolovnih dana, odnosno ribolovnog napora koji se mora smanjiti planiranim izlovom, do cjenovnog uređenja tržišta i osnivanja proizvođačkih organizacija.

Kosor smatra kako konzumiranje “scrapinga” kroz smanjivanje broja ribarskih plovila prema pravilima EU, za što Hrvatskoj u prvom valu na raspolaganju stoji 4,7 milijuna eura i već do kraja 2014. mora dio brodova poslati u rezališta, neće ugroziti nacionalno ribarstvo nego će, uz novčane potpore isplaćene ribarima za dane neodlaska u ribolov zapravo povećati efikasnost ribara koji ostaju u tom biznisu.

Model koji je Kosor postigao kao upravitelj zadruge Omega 3 dobra je ilustracija za dugoročni razvoj ribarstva. Da bi mogli ponuditi veće, stabilne cijene svojim ribarima, objašnjava, okrenuli su se prije nekoliko godina i preradi ribe prema standardima koje zahtijevaju kupci na europskom tržištu, pripravni su platiti skuplje svježinu i kakvoću ribljeg asortimana iz Jadrana.

Godišnje ribari iz kaljske zadruge izlove 13-14 tisuća tona ribe, od čega se oko 5000 tona sortira i zamrzava novom tehnologijom IQF (svaka se riba posebno i brzo zamrzava) te pakira i otprema na tržište Europske unije. Investicija koju su realizirali otvorila je 70 radnih mjesta, ukupno ulaganje iznosilo je oko 40 milijuna kuna, od kojih je 10 milijuna povučeno iz europskog fonda IPARD. 

gospodarska sila

Tražite stabilnu karijeru? Ova industrija stvara bogatstvo diljem Europe

energetska tržišta

Provokativni plan za novu eru europske energetske neovisnosti