Izgradnja objekata za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora na poljoprivrednim gospodarstvima uvrštena je u Program ruralnog razvoja u razdoblju do 2020.

Za te investicije moguće je dobiti i potporu iz Europskog fonda za ruralni razvoj, ona pokriva od 50 do 90 posto (za mlade poljoprivrednike) prihvatljivih troškova. Maksimalna potpora je do milijun eura, no prvi natječaj tek se očekuje. Ta dobra vijest ima i drugu stranu medalje koja otkriva, stoji u podzakonskom aktu, da se sva energija mora potrošiti na gospodarstvu na kojemu je i proizvedena. Takav model zasigurno će utjecati na slabu zainteresiranost zbog činjenice da je riječ o prilično skupoj investiciji s obzirom na prosječno malu potrošnju energije na poljoprivrednim gospodarstvima, neovisno o tome kojom se djelatnošću bave.

 Na Energetskom institutu "Hrvoje Požar" BiogasHeat tim koji vodi dr. sc. Biljana Kulišić bavio se tom problematikom, tema njihova rada je "Toplinska energija iz kogeneracija na bioplin – izgubljena dobit?". On bi mogao poslužiti kao izvrstan temelj izmjenama limitiranih hrvatskih pravila o proizvodnji energije na poljoprivrednim gospodarstvima jer je Europska komisija ostavila opciju dorade nacionalnih programa ruralnog razvoja, i to do tri puta u razdoblju primjene.  

Zajamčena cijena 
Proizvodnja obnovljive energije iz poljoprivrednih sirovina idealna je spona između sektora poljoprivrede i energetike u tranziciji k niskougljičnom gospodarstvu, zaključio je tim s EI "Hrvoje Požar". Proizvodnja bioplina anaerobnom digestijom (AD), ističu, optimalan je proces za tretiranje životinjskog izmeta i gnojnice, kao i širok spektar organskog otpada, budući da se time ti supstrati pretvaraju u obnovljivu energiju i ekološki prihvatljivo gnojivo u poljoprivredi.Bioplin je energent nastao kontroliranim truljenjem biomase, a za njegovu proizvodnju moguće je koristiti energetske usjeve (kukuruz, sirak, različite vrste trava, djetelina…), ostatke biljnog i životinjskog podrijetla iz poljoprivrede (i prehrambene industrije) kao i ostale nusproizvode iz poljoprivrede te stajski gnoj. Međutim, upozoravaju, zajamčena otkupna cijena za zelenu električnu energiju, čije se tržište najbrže razvilo, usmjerila je korištenje bioplina samo za proizvodnju struje, dok se korištenje topline zanemarivalo. Time se, ističu autori studije, samo oko 30-ak posto ulazne energije bioplina iskoristi u obliku električne energije, dok je učinkovitost kogeneracijskih jedinica čak 95 posto.

Toplinska energija iz kogeneracija, ističu, kvalitetna je toplina s temperaturnim rasponom od 80 do 550°C što omogućuje široki spektar upotrebe. Nekorištenje toplinske energije proizvedene iz bioplina bio je problem kojim su se bavile mnoge europske države. Tako je Njemačka, navode, problem riješila tako što je u zakon o energiji iz obnovljivih izvora 2012. uvrstila obvezujuće korištenje toplinske energije iz kogeneracija na biomasu, i to s minimalnom učinkovitosti od 60 posto. Korisnici su gospodarstva koja se bave tovom junadi, svinja i odojaka te peradi, a može se koristiti i za grijanje staklenika te kao procesna toplina kod proizvodnje gljiva.
 

Novim zakonodavnim okvirom i drugim mjerama (povoljni krediti, administrativni ustroj, dorečeni sustav procedure izdavanja dozvola…) Njemačka je usmjerila korištenje bioplina u svrhu proizvodnje biometana i smanjila ovisnost o uvozu prirodnog plina, pa je 2014. novim zakonom napustila i sustav tarifnih stavki.  Primjeri dobre europske prakse, ilustriraju, jesu izuzetak plaćanja poreza za toplinu iz bioplina (Danska) ili kogeneracijski bonus za učinkovito bioplinsko postrojenje (Austrija, Češka, Slovenija). U Hrvatskoj je potkraj 2013., podsjećaju, izmijenjen tarifni sustav za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora, čime je kogeneracijama na bioplin uvjetovano pravo na povlaštenu otkupnu cijenu samo ako ostvare barem 50 posto učinkovitosti energije bioplina.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Drugim riječima, nove elektrane na bioplin nisu mogle planirati samo proizvodnju električne energije uz ispuštanje toplinske energije u okoliš, već trebaju naći način kako iskoristiti barem dio raspoložive topline. No, upozoravaju, pravilnik je ostao nedorečen, sadržavao je više proceduralnih problema kod osnivanja novih elektrana na bioplin nego što je ostvario svoj cilj: povećanje učinkovitosti iskorištenja energije iz bioplina. Praksa pokazuje da, ako elektrane na bioplin imaju uporište u poljoprivredi, korištenje toplinske energije ne predstavlja problem već dodatnu motivaciju za nove investicije. Postrojenja u vlasništvu Agrokor Energije i tvrtke Osatina navode kao primjere dobre prakse u Hrvatskoj za učinkovito korištenje energije iz bioplina.

Dodatna specifičnost hrvatskog tržišta bioplina je, navode, predimenzioniranost postrojenja na 1 MW, gdje je uglavnom ključna sirovina kukuruzna silaža, čime se generira obilje toplinske energije koja se treba iskoristiti. Primjerice, ističu, prosječna veličina kogeneracije na bioplin u mnogim je zemaljama znatno manja od onih planiranih u Hrvatskoj: Njemačka 400 – 500 kWe (Bavarska 210 kW), Austrija 250-300 kW, a prosjek EU je 350 kW. Istodobno, upozoravaju, veličina hrvatskih farmi daleko je manja od onih u svim spomenutim zemljama, na čiju se sirovinu naslanja proizvodnja bioplina. 

Nužna suradnja
Znanja nam ne manjka, kroz ruralni fond bit će i novca, pa je nužno samo potaknuti veću suradnju svih mjerodavnih adresa unutar nacionalnih granica kako bi se maksimalno iskoristili raspoloživi potencijali u poljoprivredi za proizvodnju zelene energije. Ali ne po modelu administracije s ograničenjima koja nemaju opravdanja, već po mjerilima struke, što će donijeti i mnoga nova radna mjesta i veći prihod.        

Nijemci lideri u bioplinu

U 8000 postrojenja godišnje ostvare 8 milijardi eura prihoda 

Europsko udruženje bioplinskih postrojenja (UECBV) objavilo je nedavno podatke za 2012. iz kojih je vidljivo da članice EU, uključujući i Švicarsku, imaju oko 14.000 bioplinskih postrojenja ukupno instalirane snage veće od 7000 MW. Među svima Njemačka je najdalje odmakla, procjenjuje se da sama ima 8000 bioplinskih postrojenja instalirane snage 3800 MW, u kojima godišnje ostvari prihod od gotovo osam milijardi eura, te da u sektoru bioplinskih postrojenja zapošljava oko 40 tisuća radnika.

Ovdje pročitajte cijeli tekst "Toplinska energija iz kogeneracija na bioplin – izgubljena dobit?"