Addiko banka meta je ozbiljne investitorske utakmice koja je ovih dana dobila i novi zaplet. Osim najavljenog ulaska financijskog holdinga Agri Europe Cyprus Miodraga Kostića i ponude NLB Grupe, u igru je kao mogući kupac ušla i srpska Alta Pay banka u vlasništvu srpskog biznismena Davora Macure.

Čini se da je Macurina tvrtka blizu kontrole više od 30 posto Addiko banke. Kako se doznalo u travnju, Alta Pay, koja drži paket od 9,63 posto dionica Addika, ima opcijske ugovore s ostalim dioničarima za povećanje svog udjela u banci na gotovo 30 posto

Međutim, prekjučer je Addiko banka iznenađujuće objavila da je Alta Pay navodno već stekla daljnjih 6,87 posto udjela u banci 1. veljače 2024. godine. No, priča je mnogo zamršenija.

Sudski postupak
U prvom komentaru iz Alta Pay Grupe za Bloomberg Adriju navode kako su u procesu finaliziranja pribavljanja svih potrebnih regulatornih dozvola za stjecanje kvalificiranog udjela od 29,59 posto dionica Addiko Banka. No, u postupku preuzimanja dijela dionica Addiko banke imaju problema s nepoštovanjem ugovornih obaveza.

“Informacija koja je objavljena na internetskim stranicama Addiko Bank o uvjetnom preuzimanju 6,87 posto dionica nije potpuna. Naime, od potpisivanja kupoprodajnog ugovora, DDM je odbijao izvršiti ono što je bilo dogovoreno u dobroj vjeri. Čak je pokrenuo i sudski postupak protiv escrow agenta radi zabrane prijenosa dionica kupcu.

Alta se svim pravnim sredstvima bori protiv kršenja ugovora, a potencijalno i kaznenih djela koja na ovaj način radi DDM”, navode iz te grupacije. Iako im se ne daju velike šanse za konačan uspjeh, Branko Živanović iz Beogradske bankarske akademije u komentaru za Biznis.rs kaže kako Alta Pay grupu nikako ne bi trebalo podcijeniti.

“Zasad se radi o mreži mjenjačnica koja pokušava ući u bankarski format, ali s vrlo respektabilnim rezultatima, agresivnim pristupom, dobrim i sve cjelovitijim menadžmentom. Akvizicija Addiko banke u ovom trenutku bi za Alta Pay značila da su ‘došli do bankarskog svetog grala’”, ističe Živanović.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Most prema regiji
Ipak, prednost u ovoj utrci Živanović daje NLB Grupi jer imaju naglašenu ambiciju koju, kako kaže, ne mogu ispuniti drugdje nego baš u ovoj regiji. NLB Grupa, pak, dala je ponudu za “značajan većinski udio” i ponudila 20 eura po dionici. U slučaju NLB-a, može se iščitati kako je najveći motiv za preuzimanjem Addika, zapravo ulazak na hrvatsko bankarsko tržište. Prvi čovjek NLB-a Blaž Brodnjak u više je navrata izrazio želju za prodorom u Hrvatsku.

Osim što bi ta akvizicija NLB grupi osigurala veći opseg i mogućnosti jačanja poslovanja na tržištima na kojima je NLB već prisutan, posebno je podcrtao njezin značaj upravo s aspekta dodavanja “​izuzetno važnog tržišta susjedne Republike Hrvatske”, opisujući ga i kao most prema drugim tržištima regije. U priči oko preuzimanja Addika, važan dio su i odobrenja nadležnih regulatornih tijela. U slučaju Hrvatske u prvom redu HNB-a.

Upravo su regulatorni utezi odnosno repovi problema stare devizne štednje nekadašnje hrvatske podružnice Ljubljanske banke vjerojatno (bili) i glavni razlog zašto se današnje ambicije ulaska NLB-a na hrvatsko tržište dosad nisu ostvarile, pisao je Poslovni dnevnik prije nekoliko dana.

U kontekstu Addika, Brodnjak je naglasio digitalnu dimenziju razvoja Addiko grupe kao specijalizirane banke za potrošače i mala i srednja poduzeća, uvjeren da bi to značajno nadopunilo NLB-ov univerzalni bankarski model i ubrzalo ispunjenje ambicija zacrtanih Strategijom 2030. NLB je u posljednjih nekoliko godina dovršio dvije značajne bankarske akvizicije; Komercijalnu banku u Srbiji s istoimenom podružnicom u Crnoj Gori, a 2022. i Sberbank Sloveniju, kasnije nazvanu N Banka.