Posljednji slučaj nemara medicinskog osoblja koji se dogodio u Klinici za bolesti i porode u Petrovoj pri kojem je novorođenčetu ozlijeđeno uho, ponovno je aktualizirao pitanje sankcioniranja pogrešaka u medicini, plaćanja odšteta pacijentima, ali i pitanje osiguranja bolnica i liječnika za štetne događaje.

Procjenjuje se da se u Hrvatskoj vodi oko 1500 sudskih sporova vezanih uz odštetne zahtjeve pacijenata prema bolnicama. Predsjednik Hrvatske liječničke komore Hrvoje Minigo ističe da gotovo polovica bolnica nema osiguranje koje bi pokrilo eventualno nastalu štetu koja se onda isplaćuju iz bolničkih limita. Jedna od mogućnosti za izbjegavanje takve situacije jest osiguranje profesionalne odgovornosti, a prema svemu sudeći ta je mogućnost kod nas još uvijek nedovoljno iskorištena i velik broj zdravstvenih ustanova ili uopće nije osiguran ili je osiguran neadekvatno s preniskim iznosom pokrića po pojedinom štetnom događaju. No, pozitivan primjer je KBC Sestre milosrnice koji je osiguran od 2004. godine pri Croatia osiguranju. 

Nagodbe s pacijentima
"S obzirom da je rastao broj odštetnih zahtjeva, bolnica se osigurala, a svota na koju smo osigurani po jednom štetnom događaju je od 2004. godine do danas bitno povećana", kaže pravnica Sanja Jakopčić Car, pročelnica Sektora pravnih, kadrovskih i općih poslova u Vinogradskoj. S obzirom na stopu rasta broja odštetih zahtjeva, S. Jakopčić Car je u suradnji s prof. Igorom Glihom s Pravnog fakulteta, izračunali znanstvenom metodom i ustanovili da se u Hrvatskoj trenutno vodi oko 1500 postupaka. S. Jakopćić Car prikupila je statistiku za Vinogradsku bolnicu te je utvrđeno da je u razdoblju od 1967. do 15. svibnja 2010. godine KBC Sestre milosrdnice zaprimio 131 odštetni zahtjev odnosno tužbe zbog pogrešaka u medicini. Od toga je 69 postupaka okončano presudom ili nagodbom bolnice ili osiguravajućeg društva, a od tog broja je u 29 slučajeva isplaćena šteta, u 40 slučajeva naknada štete nije plaćena dok je u tijeku 62 postupka. "Ako bi se naši podaci smatrali reprezentativnima, i ako bi se promatrali kroz stavljanje u odnos broj liječenih bolesnika u Vinogradskoj s ukupnim brojem liječenih bolesnika u akutnim bolnicama u Hrvatskoj u istom razdoblju, mogao bi se dobiti podatak o broju odgovarajućih postupaka na razini Hrvatske pa bi došli do 1340 odštetnih zahtjeva. Uz to, na dan 15. svibnja 2010. u Vinogradskoj su u tijeku bila 62 postupka povodom odštetnih zahtjeva temeljem profesionalne odgovornosti pa je za očekivati da ih je na razini Hrvatske nešto više od 1000. S obzirom da je istraživanje provedeno s podacima do dana 15. svibnja 2010. te na uzlaznu krivulju, za očekivati je da je taj broj u 2012. godini veći za najmanje deset posto, čemu treba pribrojiti sporove protiv domova zdravlja, poliklinika, specijalnih bolnica, kao i one sporove koji se vode protiv liječnika te drugih zdravstvenih radnika osobno. Na taj način možemo zaključiti da se u ovom trenutku vodi oko 1500 postupaka zbog profesionalne odgovornosti zdravstvenih djelatnika", pojašnjava S. Jakopčić Car. Dodaje da je ta brojka relevantna i u ovom trenutku. 

Medijacija umjesto suda
Sporne situacije bilo bi poželjno rješavati arbitražom ili medijacijom te bi u zdravstvu trebalo promovirati te metode alternativnog rješavanja sporova, smatraju u Liječničkoj komori koja unazad nekoliko godina intenzivno radi na tome da se medijacija uvrsti u Zakon o liječništvu. S obzirom da se protiv liječnika vodi puno kaznenih postupaka, ali je malo pravomoćnih presuda, cilj medijacije bio bi da se pacijenti u slučajevima pogrešaka izvansudski nagode. Time bi, smatraju u HLK-u, pacijent dobio pravičnu nadoknadu, a kazneni procesi protiv liječnika sveli bi se na minimum. Na pitanje kakva je praksa osiguranja u bolnicama, Minigo ističe da to ovisi od bolnice do bolnice, ali i da premije onih bolnica imaju osiguranje u pravilu ne pokrivaju odštetne zahtjeve. "Za razliku od državnih ustanova, svi privatnici su osigurani", kaže Minigo dodajući da bolnice koje nemaju osiguranje odštete isplaćuju iz bolničkih limita. Bolnica je odgovorna prema pacijentu, kaže Minigo, a ona se može naplatiti od liječnika ako se utvrdi da je  pogrešku prouzročio namjerno ili grubom nepažnjom.

Ugovoreno pokriće

Štetni događaj

Prema istraživanju Udruge poslodavaca u zdravstvu, za 2007. godinu najviši iznos ugovorenog pokrića u vezi s profesionalnom odgovornosti je iznosio 800.000 kuna po štetnom događaju, najniži 120.000 kuna, a najčešći 200.000 kuna (podaci su prikupljeni anketom u kojoj je sudjelovalo  56 posto od ukupnog broja ustanova).