Dug opće države iznosio je krajem srpnja, prema posljednjim podacima Hrvatske narodne banke (HNB), 289,1 milijardi kuna ili 87 posto procijenjenog BDP-a za ovu godinu te je zabilježio znatan rast i na mjesečnoj i na godišnjoj razini.

Prema u utorak objavljenoj analizi Raiffeisenbank Austria, dug opće države, koji obuhvaća dug središnje države, fondova socijalne sigurnosti i lokalne države, u srpnju je povećan za 6,1 milijardi kuna ili 2,2 posto u odnosu na lipanj, dok je na godišnjoj razini, prema srpnju lani, porastao za 18,2 milijarde kuna, odnosno za 6,7 posto. 

Snažan mjesečni rast javnog duga u srpnju dobrim dijelom odražava posljednje veliko zaduženje države na domaćem tržištu kapitala. Naime, podsjećaju iz RBA, u srpnju je Ministarstvo financija izdalo kunsku obveznicu u iznosu od 6 milijardi kuna, a sredstva prikupljena tim izdanjem jedinim dijelom su upotrijebljena za otplatu dospjelih dugova po obveznicama te proračunom utvrđenih izdataka tijekom 2015. godine.

Promatrajući prema instrumentima zaduživanja, krajem srpnja se 55,8 posto ili oko 161,2 milijardi kuna duga odnosilo na zaduživanje države kroz dugoročne dužničke vrijednosnice, dok se 106,5 milijardi kuna ili 36,8 posto, odnosi na državne obveze po kreditima. Preostalih 21,7 milijardi kuna ili 7,5 posto su obveze države po kratkoročnim vrijednosnicama.

Podaci pućuju na zaključak da je mjesečni prirast ukupnog javnog duga u srpnju najvećim dijelom posljedica rastućih obveza države po domaćim kreditima, za 3,38 milijardi kuna, te rastućih obveza po dugoročnim državnim vrijednosnicama, za 3,35 milijardi kuna, dok su obveze po kratkoročnim vrijednosnicama istodobno smanjene za 610 milijuna kuna, ocjenjuju analitičari RBA.

Dodaju kako je zamjetan prirast javnog duga u srpnju na mjesečnoj i godišnjoj razini prvenstveno posljedica rastućeg duga središnje države koji je dosegnuo 284,1 milijardu kuna te je prema lipnju povećan za 6,8 milijardi kuna ili 4,2 posto, a prema srpnju lani za 11,3 milijardi kuna ili 7,3 posto.

Istodobno, na lokalnoj je razini u srpnju drugi mjesec zaredom zabilježeno razduživanje. Dug lokalnih jedinica iznosio je 5,2 milijarde kuna te je na mjesečnoj razini smanjen za 1,8 posto, a na godišnjoj za 6 posto. 

"Negativni rizici na visinu javnog duga i dalje ostaju slaba fiskalna konsolidacija, uz potencijalno visok proračunski deficit, što će posljedično dovesti do daljnjeg porasta javnog duga koji bi do kraja godine mogao dosegnuti razinu od 90 posto BDP-a. Osim toga, cijena predizbornih obećanja mogla bi biti dodatni uteg na održivost javnog duga, što u konačnici zatvara krug slabog ekonomskog rasta, visokog udjela javnog sektora u gospodarstvu te rastuće opasnosti od tzv. 'snowball' učinka. 

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Naime, prema posljednjim podacima Ministarstva financija, u prvih osam mjeseci ove godine ukupni rashodi konsolidirane središnje države za plaćanje kamata premašili su iznos od 8 milijardi kuna, što je čak 12,2 posto više u odnosu na isto razdoblje lani, a dvoznamenkasti relativni godišnji porast rashoda za kamate, koji se približavaju razini od 4 posto BDP-a, zahtijeva daleko snažniji realni gospodarski rast koji bi smanjio rastuće opasnosti od neodrživog kretanja hrvatskog javnog duga", zaključuju analitičari RBA.