Manje poznata privatna kompanija Hyperion Resources najavila je projekt izgradnje prve rafinerije u SAD-u od 1976., vrijedan osam milijardi dolara, na jednoj od lokacija u području američkog srednjeg zapada koje se još razmatraju. Hyperion, sa sjedištem u Dallasu, planira izgraditi rafineriju kapaciteta proizvodnje 400.000 barela dnevno u sklopu ekološki najosvještenijeg energetskog središta u SAD-u, koji će uključivati elektranu na naftni koks, inače nusproizvod rafinerija. Najava Hyperiona predstavlja iznenađenje u vrijeme kada dužnosnici američkih rafinerija iskazuju oprez u pitanju proširenja kapaciteta u postojećim rafinerijama zbog rastuće konkurencije s Bliskog istoka te straha od usporavanja rasta potražnje. Nadalje, američke rafinerije zabrinjavaju prijedlozi Kongresa o strožem reguliranju te industrije i inicijative administracije predsjednika Georga W. Busha za smanjenje ovisnosti SAD-a o uvozu sirove nafte s nestabilnih područja kao što su Bliski istok, Zapadna Afrika i Latinska Amerika. Hyperion je objavio kako je njegova odluka pitanje ekonomije. “Cijene plina najviše su u povijesti SAD-a, a američka rafinerijska industrija nije zabilježila znatnije promjene od 1976.”, kazao je u priopćenju izvršni direktor projekta J. L. “Corky” Frank, bivši predsjednik Marathon Ashland Petroleuma. “Činjenica je da rafinerijski kapaciteti u ovoj zemlji nisu držali korak s potražnjom”.
(R)
Manje poznata privatna kompanija Hyperion Resources najavila je projekt izgradnje prve rafinerije u SAD-u od 1976., vrijedan osam milijardi dolara, na jednoj od lokacija u području američkog srednjeg zapada koje se još razmatraju. Hyperion, sa sjedištem u Dallasu, planira izgraditi rafineriju kapaciteta proizvodnje 400.000 barela dnevno u sklopu ekološki najosvještenijeg energetskog središta u SAD-u, koji će uključivati elektranu na naftni koks, inače nusproizvod rafinerija. Najava Hyperiona predstavlja iznenađenje u vrijeme kada dužnosnici američkih rafinerija iskazuju oprez u pitanju proširenja kapaciteta u postojećim rafinerijama zbog rastuće konkurencije s Bliskog istoka te straha od usporavanja rasta potražnje. Nadalje, američke rafinerije zabrinjavaju prijedlozi Kongresa o strožem reguliranju te industrije i inicijative administracije predsjednika Georga W. Busha za smanjenje ovisnosti SAD-a o uvozu sirove nafte s nestabilnih područja kao što su Bliski istok, Zapadna Afrika i Latinska Amerika. Hyperion je objavio kako je njegova odluka pitanje ekonomije. “Cijene plina najviše su u povijesti SAD-a, a američka rafinerijska industrija nije zabilježila znatnije promjene od 1976.”, kazao je u priopćenju izvršni direktor projekta J. L. “Corky” Frank, bivši predsjednik Marathon Ashland Petroleuma. “Činjenica je da rafinerijski kapaciteti u ovoj zemlji nisu držali korak s potražnjom”.
(R)
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu