S ciljem osnaživanja kapaciteta Hrvatskog društva inženjera geotehnike (HDIG) i organizacija civilnog društva u području popularizacije STEM-a te aktivno uključivanje djece i mladih u STEM aktivnosti, pokrenut je projekt ‘STEM Centar za djecu i mlade’.

Dvogodišnji projekt pokrenut u ljeto 2021. u svoje je radionice na varaždinskom Geotehničkom fakultetu uključio 31 pilot skupina s više od 550 djece i mladih iz 12 osnovnih i srednjih škola Varaždinske županije.

Aktivno učenje
U sklopu projekta provedene su i terenske radionice u devet osnovnih škola županije u koje se uključilo još 400 učenika te su tako STEM aktivnosti približene i onima kojima su inače manje dostupne. Ideja projekta za kojeg je 85 posto sredstava osigurano putem Europskog socijalnog fonda potekla je unutar HDIG-a, a razvijena je u suradnji s Geotehničkim fakultetom u Varaždinu.

“Inicijativa povezivanja s Geotehničkim fakultetom nastala je kao izraz želje za afirmacijom geološke zbirke koja na fakultetu postoji već dugi niz godina, ali do sada nije imala adekvatni prostor te nije bila na odgovarajući način predstavljena javnosti.

Kroz ideju uspostave STEM centra prepoznat je veliki potencijal ove zbirke te su uspješno povezani prirodoslovlje i digitalne tehnologije kroz radionice za djecu i mlade, s tematikom iz područja geoznanosti i inženjerstva okoliša”, ističe Petra Kereži Sćiric, tajnica HDIG-a i voditeljica projekta te dodaje kako su se voditelji i volonteri Centra kontinuirano usavršavali kroz edukacije i studijska putovanja, kako bi upoznali najbolje prakse u vođenju STEM centara i provedbi STEM aktivnosti.

Srednjoškolci su testirali i ocjenjivali razne aplikacije, softvere i Arduino opremu/PD

Sam centar smješten je u zgradi Geotehničkog fakulteta u Varaždinu, a raspolaže s gotovo 170 četvornih metara upotrebnog prostora u kojem su smješteni multifunkcijska učionica i STEM praktikum te učenicima osnovnih i srednjih škola nudi velik broj interaktivnih STEM radionica iz područja inženjerstva okoliša, koje kao interdisciplinarna znanost obuhvaća sve sastavnice STEM-a.

“Kroz interdisciplinarni pristup, STEM centar potiče učenike na istraživanje, postavljanje pitanja i traženje rješenja za izazove s kojima se suočava suvremeni svijet te promiče svijest o potrebi očuvanja okoliša i važnosti održivog razvoja. Metodološki pristup koji se njeguje u Centru omogućava djeci i mladima da se upuste u istraživanje i uče na zanimljiv način, potičući njihovu radoznalost i interes za STEM područja znanosti”, objašnjava Petra Kereži Sćiric.

Sve radionice koje su održane za vrijeme trajanja projekta za sudionike su bile besplatne. Za škole koje nisu iz Varaždina osiguran je i besplatan autobusni prijevoz, a svi sudionici dobili su i lagano osvježenje u vidu varaždinskih klipića i sokova.

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a

Fiskalizacija 2.0

Sigurnost e-računa: “Najveći strah i razlog zašto neki te usluge nude sumnjivo jeftine jest da će oni dilati vaše podatke”

“Učenici su kroz programe STEM centra imali priliku čuti, vidjeti i isprobati čitav niz tema koje nas okružuju, koje su ih možda ranije zanimale, a sad ih ni ne primjećuju i ne razmišljaju o njima ili pak možda nisu dovoljno zastupljene u redovnim školskim programima.

Tako su, primjerice, učenici nižih razreda osnovnih škola mogli naučiti nešto o tome kako iz magme nastaju stijene, držati u rukama pravi komad lave ili vulkanskog stakla, čuti kako se stijene u prirodi mijenjaju, zašto postoje kamenčići različitih boja i oblika, što to svjetluca u kamenu, za što se koristi granit ili mramor, kako iz stijena nastaju porculan ili staklo, odakle nafta, kako nastaju fosili i drugo.

Kroz jednostavne i efektne pokuse mogli su i sami vidjeti kako nastaju oblaci, kako kiša i led utječu na stvaranje tla iz stijena i kako dolazi do efekta staklenika. Metodološki pristup kroz koji je omogućena jednostavna prilagodba uzrastu sudionika, uvelike nam je pomogao da djeci uvijek bude zanimljivo i da ih motiviramo na aktivno sudjelovanje”, opisuje Jelena Loborec, dopredsjednica HDIG-a i voditeljica centra.

Dodaje kako su se starijim uzrastima prilagođavali stupnjem traženog razumijevanja, tako da su viši razredi više radili s potresima i popratnim pojavama, sami prepoznavali pojedine minerale i razvrstavali stijene, a uključene su bile kemijske i laboratorijske analize vode te obnovljivi izvori energije, tako da naglasak više nije bio samo na vizualizaciji procesa već na njegovom razumijevanju.

Tražio se termin više
“Srednjoškolcima smo nastojali uključiti što je moguće više digitalnih sadržaja, budući da je to nešto što sadašnja mlada generacija traži, tako da su oni testirali i ocjenjivali različite aplikacije, koristili softvere, Arduino opremu i imali priliku probati upravljati dronom, uz popratne sadržaje koji povezuju tehnologiju sa zadanom tematikom”, kazuje voditeljica STEM Centra te naglašava kako je od trenutka kada su školama poslani pozivi za sudjelovanje u radionicama odaziv premašio sva njihova očekivanja.

“Mnogi nisu ni uspjeli dobiti termin do kraja školske godine jer smo bili kompletno popunjeni. Nastavnici su prepoznali vrijednost naših programa i dali nam povjerenje rada s njihovim učenicima, čime smo jako zadovoljni”, zaključuje Jelena Loborec.