Predviđanja realnog rasta osobne potrošnje za 2023. većinom su tek blago pozitivna, a iako je iza nas tek prva četvrtina godine, više pokazatelja upućuje na usporavanje. Na tom tragu su i kretanja potrošnje mjerene fiskaliziranim prometom.

S krajem ožujka vrijednost izdanih računa obveznika fiskalizacije iz svih njome obuhvaćenih djelatnosti, premašila je 7,17 milijardi eura. U odnosu na prva tri mjeseca prošle godine to je za 1,15 milijardi ili 19,2 posto više.

Više cijene
Navedeno povećanje ostvareno je na četiri posto većem broju izdanih računa za robu i usluge plaćene karticama ili “kešom”. Znatno veća stopa rasta fiskaliziranog prometa u odnosu na povećanje broja računa u dobroj mjeri odražava više cijene, što pak sugeriraju i prvi statistički podaci o (veoma skromnom) realnom rastu maloprodaje u prva dva mjeseca.

Godišnja inflacija je, pak, prema prošlotjednoj prvoj procjeni DZS-a, u ožujku usporila sa 12 na 10,6 posto, ali u prvom redu kao posljedica baznog efekta (tijekom ožujka su potrošačke cijene, naime, porasle za 0,8 posto).

Na usporavanje dinamike potrošnje ukazuju i usporedbe fiskaliziranih prometa u prva dva mjeseca ove i prošle godine. Na kraju veljače vrijednost prometa pokazivala je 20-postotni rast, i to na 4,5 posto većem broju računa.

Isto tako, na razini cijele prošle godine evidentiran je 24-postotni porast prometa na 11 posto više izdanih računa naspram prethodne godine. Pritom ipak treba imati na umu da tek predstoji turistička sezona s kojom ide i pojačana potrošnja, s većim ponderima i na ukupan cjelogodišnji rezultat.

Promatra li se samo ožujak, kroz sustav fiskalizacije prošlo je 2,69 milijardi eura vrijednosti računa, što je u odnosu na isti lanjski mjesec 17,6% više. Već uobičajeno, približno polovicu tog prometa odradile su fiskalne blagajene u trgovini na malo; taj sektor (bez motornih vozila) zabilježio je na godišnjoj razini porast prometa od 15 posto, na 1,35 milijardi.

Pritom je u trgovačkim lancima, odnosno tzv. nespecijaliziranim prodavaonicama pretežito hranom, pićem i duhanom promet povećan za iznadprosječnih 19 posto (na 672 mil. eura), što znači da je u ostaloj (neprehrambenoj) trgovini više usporio.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Kafići, restorani i drugi oblici usluga pripreme i uzluživanja hrane i pića u prvom su tromjesečju prijavile znatno veći porast fiskaliziranog prometa. S krajem ožujka on je dosegnuo 487 milijuna eura, što je za 34% više nego lani.

No, u djelatnosti pružanja smještaja vrijednost računa plaćenih karticama ili gotovinom u odnosu na prošlu godinu porasla je za gotovo 50% (gleda li se samo ožujak čak 56%). Relativno gledano, to ipak nije djelatnost s najvećim skokom fiskaliziranog prometa.

Taj atribut pripada administrativnim i pomoćnim uslužnim djelatnostima koje su u prva tri mjeseca evidentirale gotovo dvostruko veći fiskalizirani promet, i to na približno petinu više računa. Poduzetnici iz te skupine djelatnosti i u 2022. su ostvarili rekordno povećanje prometa (2,2 puta više nego u 2021.). U tim djelatnostima očito je i porast cijena izraženiji.

Sve više zabave i salona
Međugodišnjim postotnim povećanjem ističe se i kategorija Umjetnosti, zabave i rekreacije, s 36,4 milijuna eura vrijednosti izdanih računa, što predstavlja godišnji porast za 75 posto.

Usto, više od 40 posto u prva je tri ovogodišnja mjeseca bio veći i promet poduzetnika u djelatnosti Prijevoza i skladištenja koji su fiskalizirali računa u vrijednosti većoj od 91 milijun eura.

U detaljnom pregledu fiskalizacije Porezna uprava zasebno nudi i podatke za npr. frizerske i salone za uljepšavanje. S 48,6 milijuna eura prijavljenog prometa u odnosu na prvi lanjski kvartal ta frizeri i “beauty” saloni bilježe porast od 30 posto. Nešto manje, 20 posto (na oko 10,5 milijuna eura), promet su povećali i poduzetnici iz djelatnosti za njegu i održavanje tijela.