U Hrvatskoj ovih dana boravi oko milijun turista, broj noćenja u srpnju je 12 posto veći nego lani, a procjene su da bi u konačnici ova godina mogla rezultirati s milijun i pol gostiju više te s približno 800 milijuna eura većim prihodom nego 2016.

Ti podaci i procjene zanimljivi su i s aspekta proračuna, naročito prihoda od PDV-a i naročito s obzirom na to da je ove godine na ugostiteljsko-turističke usluge stopa PDV-a u odnosu na prošlu godinu povećana, tj. sa snižene je vraćena na standardnu stopu od 25 posto.  Javno dostupni zasad su samo podaci o dinamici izvršenja proračuna za prva četiri mjeseca, no preliminarni i neslužbeni podaci u pogledu PDV-a sugeriraju da je već predsezona ostavila pozitivan trag na prihode od tog poreza.

Naime, nakon što je u prva četiri mjeseca zabilježen blagi međugodišnji rast naplaćenog PDV-a (za oko 280 milijuna), već sredinom godine nakupilo ga se oko 21,5 milijardu, što je povećanje od gotovo milijardu kuna ili pet posto.  Kad su posrijedi službeni podaci Ministarstva financija (prema gotovinskom načelu), u prva četiri mjeseca državni proračun u užem smislu bilježi nešto manji raskorak prihoda i rashoda nego lani; na razini ukupnih prihoda i rashoda (s prodajama odnosno kupnjama nefinancijske imovine) manjak je bio 2,7 milijardi ili 200 mil. manji nego lani.  

Na rashodnoj strani povećanjem su prednjačile subvencije poljoprivredi zbog ranijih isplata: potkraj travnja isplaćeno ih je dvije mlrd. kuna, a u isto vrijeme lani manje od 890 milijuna. Nasuprot tome, 3,6 mlrd. kuna 4-mjesečnih rashoda za kamate znači smanjenje za 260 milijuna.  Na strani prihoda pak povećanjem su prednjačili prihodi od pomoći povezani s fondovima EU; nepunih tri milijarde predstavlja povećanje za 42 posto ili blizu 900 milijuna kuna. S druge strane, s krajem travnja najizraženiji pad bilježe prihodi po osnovi dividendi i udjela u dobiti jer je lani proračunu od HNB-a sjelo gotovo pola milijarde kuna, a ove godine   nepunih 33 milijuna.