Nevjerojatno je da se nakon prošlogodišnjeg slučaja Škugor i malverzacija s Ininim plinom može dogoditi bilo kakav propust koji će iole podsjećati na tu glasovitu aferu.

No, ovih dana, barem u medijskom i političkom tretmanu, svjedočimo bujanju novog slučaja koji je, po svemu sudeći, posljedica loše komunikacije državnih institucija i poduzeća oko raspolaganja viškovima plina koje je nakon ogrjevne sezone imao HEP, a na kojoj je netko dobro zaradio.

Prema neslužbenim informacijama, šteta se po prvim procjenama kreće oko 10 milijuna eura, do kojih se dolazi usporedbom otkupne cijene Ininog plina i prodaje na Hroteovoj trgovinskoj platformi.

Što se krije iza priče o HEP-ovom plinu i prodaji viškova za cijenu i od tek jedan cent za megavatsat, pokazat će istraga koju je nadležnom, ali i od HEP-a prozvanom za odgovornost, Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja naložio provesti premijer Andrej Plenković.

Ministar gospodarstva Davor Filipović/S. B. Babić/PIXSELL

Ministarstvo kasni s odlukom
Prema priči koja je procurila u javnost, HEP se zbog pada potrošnje nakon završetka ogrjevne sezone našao u situaciji da mora skladištiti viškove plina, kojeg je u okviru mjera za ublažavanje energetske krize i osiguravanje stabilnosti na tržištu plina od prošle ogrjevne sezone kupovao od Ine po cijenama koje su regulirane i ispod tržišnih cijena, te ih po još povoljnijim cijenama prodavao hrvatskim potrošačima.

Konkretno, cijena po kojoj je plin nabavljan je 47 eura po megavatsatu, a prodavan je kupcima po 41 euro. No, ovih dana u medije je procurilo da se viškovi plina već mjesec i pol dana prodaju i po simboličnim cijenama, poput spomenutog jednog centa ili nekoliko eura, a sve zato što su HEP-ovi i skladišni kapaciteti Podzemnog skladišta plina puni, te se, tvrde, za rješenje i pomoć u Ministarstvu se oglušuju.

Prema njihovom pojašnjenju, preuzeti plin HEP po uredbi ne može koristiti za vlastite potrebe ili prodaju na tržištu, već samo za opskrbu distributera i operatora i korisnika, za potrebe kupaca iz kategorije kućanstvo i poduzetništvo, te su upozoravali da je potrebno donošenje nove odluke o cijeni i raspodjeli kapaciteta plina.

No, resorno Ministarstvo gospodarstva, kako se ovih dana žale iz HEP-a, kasni s odlukom, zbog čega se plin morao radi održavanja transportnog sustava prodavati na dražbama, a na cijene koje su tamo postizane, u HEP-u tvrde ne mogu utjecati.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Dok u HEP-u de facto tvrde da su u Ministarstvu njihova upozorenja na problem ignorirani, iz Ministarstva gospodarstva čuje se potpuno drugačija priča. Prije točno tri mjeseca HEP im je, prema dostupnim informacijama, obavijestio da imaju situaciju pod kontrolom, odnosno da će u slučaju pojave viškova, koji su zbog količina i potrošnje neminovni, nakon zapunjavanja svojih skladišnih kapaciteta iste koristiti za vlastite potrebe i prodaju na domaćem i inozemnom tržištu.

Nije bilo upozorenja tom prilikom niti kasnije da ne uspijevaju pronaći skladišne kapacitete ili imaju bilo kakav problem, pa su medijske objave cijena po kojima je na kraju prodavan plin ostao iznenađenje za odgovorne u Ministarstvu.

Nova odluka ekspresno
Tko su bili kupci plina, nije dostupan podatak, no mogli su sudjelovati na dražbama oni koji imaju dozvole, odnosno voditelji bilančnih skupina među kojima su Ina, Enna, PPD, E.ON, Geoplin, Gradska Plinara Zagreb, HEP Trgovina, Međimurje plin, GEN-I i drugi. Svaki od njih mogao je sudjelovati i kupovati.

Kako se doznaje, nova odluka o raspolaganju plinom bit će ekspresno donesena, no ostaje otvoreno pitanje što su od svibnja, od kada se trguje HEP-ovim viškovima, radili Vlada, HEP, kao i dva regulatora HROTE i HERA, gdje je zapela komunikacija oko ovog slučaja.