Dok Hrvatska ne postane punopravna članica Europske unije, njezinim građanima, nakon jučerašnje saborske potpore izmjenama Kaznenog zakona, prijeti i zatvorska kazna od šest mjeseci do osam godina pokušaju li dobiti novac iz europskih fondova na temelju lažne, nekvalitetne i nepotpune dokumentacije. Naime, u katalog se uvodi i kazneno djelo protiv financijskih interesa EU, a ono bi bilo na snazi dok Hrvatska ravnopravno ne uđe u bruxellesko društvo. Na taj način Hrvatska štiti proračun Unije, a zatvorska kazna sustići će sve one koje zatraže europski novac i pritom predoče lažne bilance i procjene ili neku drugu lažnu dokumentaciju ili isprave, kao i one koji nenamjenski utroše novac iz specijaliziranih fondova. Izmjena KZ-a kojom se sprječava šteta za financijske interese EU i kažnjavaju oni koji pokušavaju prevariti EU, dobila je potporu većine, uz izuzetak HSP-a, kojima uvođenje ove odredbe predstavlja još jedan dokaz ulagivanja hrvatske Vlade Bruxellesu jer, ističe Pero Kovačević, piše zakone koji EU štiti od hrvatskih građana umjesto da svoje građane zaštiti od EU. Kovačević podsjeća da upravo EU Hrvatsku vara na razne načine, podsjećajući pritom na meso staro sedam godina ili lijekove kojima je istekao rok trajanja, a koji su uvezeni upravo u EU. U ime SDP-a potporu tim rješenjima dala je i Ingrid Antičević-Marinović, uz napomenu kako bi ih Vlada trebala primjenjivati i u vlastitoj državi, te pojačati zaštitu hrvatskog proračuna, domaćih vjerovnika, ali i građana. U izmjene KZ-a uvršteno je i načelo po kojemu se ne smije dvaput suditi za isto kazneno djelo, te se pooštravaju kazne za izazivanje požara, što je izravno potaknuto ljetošnjim požarima diljem obale, a osobito stravičnom kornatskom tragedijom, zbog čega je iz opozicije stigla kritika kako Vlada reagira tek kada se dogodi tragedija umjesto da je prevenira. Iako je ministar financija Ivan Šuker upozorio da je riječ o materiji koja regulira poslove na kojima se lani obrnulo gotovo 30 milijardi kuna, odnosno 12 posto BDP-a, zastupnički klubovi nisu bili zainteresirali za raspravu o novom Zakonu o javnoj nabavi. O njemu je raspravljao samo HDZ-ovac Šime Prtenjača, a jedini polemičan ton mogao se čuti u ispravku netočnog navoda, u kojem je SDP-ovka Antičević-Marinović ocijenila da kontrole javne nabave neće biti dok se formalno najjeftinija smatra i najboljom ponudom. U skromnoj raspraviti izmijenjen je i Zakon o trgovačkim društvima, kojim se njihova poslovanja reguliraju po europskim pravilima, a pravaš Kovačević je protestirao protiv hitnog postupka za zakon koji definira sudbinu više od 118.000 društava s ograničenom odgovornošću i 1741 dioničkog društva. Takav se zakon mora donositi u redovitoj saborskoj proceduri, upozorio je, ističući kako HSP kao odgovorna stranka neće sudjelovati u tom zakonodavnom stampedu. Uvjeren sam da većina zastupnika i ministara uopće nema pojma što piše u ovom zakonu, poentirao je Kovačević.