Poslovanje tvrtki ubrzano se mijenja zbog digitalne transformacije koja sa sobom nosi novi set pravila o konkurentnosti, a oni koji se ne prilagođavaju tehnološkim promjenama su u opasnosti, posebno u tradicionalnim industrijama, poručeno je na konferenciji "Strategije u vremenu disrupcije – nova pravila konkurentnosti" u organizaciji Hrvatske poštanske banke održane u Zagrebu. 

Kamal Ahmed Munir, profesor sa Sveučilišta Cambridge, rekao je da sva poznata pravila u poslovanju u vrijeme četvrte industrijske revolucije – više ne vrijede. Proizvod mijenja platforma, a profit postaje manje bitan. Kao primjer takve vrste poslovanja Munir ističe Apple, koji ne poznaje granice industrija, ali Uber koji je "disruptirao" taksi tržište te isti sličan efekt Airbnba na hotelsku industriju. 

Tvrtke nisu otoci
O tome gdje je u novim globalnim trendovima Hrvatska raspravljalo se na okruglom stolu koji je uslijedio. Panelisti Mate Rimac iz tvrtke Rimac Automobili te Antonio Šeparović iz softverske tvrtke Oradian, uvjereni su iz svojih iskustava da domaće tvrtke mogu biti globalno konkurentne, ali je za to nužno poticajno okruženje. "Važan je ekosustav jer nijedna tvrtka nije otok. U Hrvatskoj, nažalost, nema fondova rizičnog kapitala", kazao je Rimac, dok je Šeparović istaknuo važnost otkrivanja i dovođenja talenata te na prevelike apetite države kad je riječ o davanjima. 

'Pronaći svoje niše'
Bankarstvo i osiguranja tradicionalni su sektori koji se upravo suočavaju s promjenama koje nosi digitalizacija. "Trenutno poznajemo desetak "disrupcija" u industriji, no mene brinu one koje ne poznajemo koje će tek doći, gdje možda nećemo moći konkurirati. Moramo znati pronaći niše za sebe", rekao je Damir Vanđelić, čelnik Croatia osiguranja.

I predsjednik Uprave HPB-a Tomislav Vuić mišljenja je da je teško procijeniti kakva će biti budućnost bankarstva, no HPB-ovom prednošću smatra sposobnost brzim prilagodbama novim tehnološkim trendovima.  Digitalna transformacija koristi tvrtkama jer u kontrolu sve većeg broja podataka o korisnicima, ali i potrošačima kojima nova tehnološka rješenja mogu pomoći, primjerice, u kontroliranju troškova, kaže Andrijana Mušura Gabor, predavačica na Zagrebačkoj školi ekonomije i managementa. "Ključ uspjeha bit će pozicioniranje u ekosustavu te fleksibilnost u promjeni identiteta. Na to, primjerice, Kodak nije bio spreman. Posljedice su poznate", zaključuje.