U okviru posljednjeg paketa mjera antiinflacijske politike Vlade, donesenog prije mjesec i pol, predviđeno ih je i nekoliko koje se odnose na fiskalnu disciplinu.

To uključuje i zadržavanje postojećih materijalnih prava javnih i državnih službenika na sadašnjoj razini (ispoštovat će se ranije ispregovarani rast plaća u 2026. od 1+1+1 posto) do kraja prvog tromjesečja 2027.

‘Držimo se naputaka Vlade’

I od uprava javnih i državnih poduzeća očekuje se da se ove godine suzdrže od povećanja plaća i materijalnih prava svojih zaposlenika, rečeno je. Potpredsjednik Vlade i ministar financija Tomislav Ćorić o tome je već razgovarao s predstavnicima tih poduzeća, poručujući kako “uspješna provedba mjera zahtijeva odgovorno postupanje svih dionika”. Isto je potvrdio i ministar Branko Bačić.

Cilj je Vlade ostati u okvirima tzv. maastrichtskih kriterija, što znači držanje deficita ispod granice tri posto BDP-a. U slučaju nekih javnih poduzeća – od Hrvatskih voda te Hrvatskih autocesta i Hrvatskih cesta do HŽ Infrastrukture i HŽ Putničkog prijevoza – stanje prihoda i rashoda (na koje nemalo utječu oni za zaposlene) i izravno utječe na saldo opće države jer su na listi izvanproračunskih korisnika. No, i oni, kao i ostala državna poduzeća, imaju svoje kolektivne ugovore, u kojima su zaštita radnika i materijalna prava obično jača nego u KU-ima u dijelu privatnog sektora koji ih imaju.

Kad je riječ o plaćama, primjerice, u Hrvatskim autocestama se, prema važećem Kolektivnom ugovoru (koji je na snazi do kraja ove godine), osnovice već nekoliko godina praktično automatizmom usklađuju s inflacijom, i to na mjesečnoj razini. Naime, njihovim je KU-om definirano da se “korekcija osnovice provodi mjesečno sukladno promjeni (povećanju ili smanjenju) potrošačkih cijena, i to tako da se plaća za pojedini mjesec rada korigira za promjenu potrošačkih cijena prethodnog mjeseca, a koja se objavljuje u mjesecu rada”.

Uz inflaciju odnosno troškove života, ali uz različitu dinamiku usklađivanja (npr. dvaput godišnje), vezani su i izračuni u kolektivnim ugovorima nekih drugih članova Nezavisnog cestarskog sindikata (od HC-a i/li županijskih tvrtki do Bina-Istre).

Predsjednik tog sindikata Anđelko Kasunić kaže kako se državna poduzeća drže naputaka Vlade. U svojevrsnom su “statusu prikočenosti”. No, napominje kako su usporedno s tim u HAC-u počeli pregovori o novom KU-u te da će pregovarati sve dok se ne postigne dogovor. Inače, u HAC-u rado ističu kako oni pozitivno pridonose proračunskom saldu, jer ostvaruju suficit od oko 150 milijuna eura. Iz njihove perspektive, to nije samo rezultat administrativno reguliranih cestarina već i restrukturiranja: danas imaju oko tisuću zaposlenih manje nego prije desetak godina, a u tom razdoblju, kažu, opseg autocesta je povećan za 240 kilometara.

promo

Hrvatska digitalizirala sustav prijevoza opasnih tvari

PRIMOPREDAJA

Dostava kakvu poznajemo ubrzano se mijenja: DHL je već krenuo

Kad je riječ o usklađivanjima plaća i cijena, i dio sindikata javnih službi tražio je nedavno da se to uredi kroz automatizam, ali Ćorić je samo poručio da “trenutačno nije vrijeme za razgovor o tome” te da će to pitanje moći adresirati najesen, u razgovorima o temeljnom kolektivnom ugovoru i 2027. godini.

U Hrvatskoj elektroprivredi, pak, važeći je Kolektivni ugovor potpisan potkraj 2025., a njime su uređena prava i obveze potpisnika za 2026. i 2027., uključujući i plaće. Vezano uz naputke Vlade poručili su kako je “HEP bio i ostao ključni oslonac Vladi u provedbi mjera za očuvanje životnog standarda građana i stabilnosti gospodarstva, ali vodeći pritom računa da kao tvrtka od posebne važnosti za domaću ekonomiju i cijelu zemlju očuva poslovnu stabilnost i investicijsku snagu”. Što god to značilo.

Pregovori o povećanju plaća

Kako bilo, prema posljednjim dostupnim statističkim podacima o plaćama u Hrvatskoj, djelatnost opskrbe električnom energijom i plinom u isplatama za travanj je prema godišnjem porastu na trećem mjestu, s 10,7 posto većom prosječnom neto plaćom nego u lanjskom travnju. Usporedbe radi, u nekoliko blokova djelatnosti koji se najvećim dijelom odnose na zaposlene u državnoj upravi i javnim službama, plaće za travanj ove godine bilježe osjetno sporiji rast neto plaća, od nešto više od pet posto, ali u zdravstvu, obrazovanju i javnoj upravi tome je prethodilo duže razdoblje u kojemu su te djelatnosti bile među onima s najvećim godišnjim stopama rasta.

U slučaju Hrvatske pošte, pak, uprava i reprezentativni sindikati potpisali su aneks Kolektivnog ugovora početkom ovog mjeseca (koji vrijedi do 1. rujna 2026.) kojim su uređena neka manja povećanja poput regresa, ali su pregovori o trajnom povećanju plaća odgođeni. Sve u svemu, javne poruke iz javnih i državnih poduzeća djeluju pomirljivo i sugeriraju razumijevanje Vladinih ciljeva, iako sama praksa u pogledu politike plaća ne nudi posve bistru sliku.