Nacionalni plan oporavka i otpornosti, ključ za 49 milijardi kuna interventne injekcije je dovršen i na redu je slanje u Bruxelles s kojim će još desetak dana trajati završno usuglašavanje. Na više od 1100 stranica pobrojano je 77 reformi i 152 ulaganja koje je Vlada, uz praktični izostanak javne rasprave, zamislila kao odskočnu dasku za oporavak od krize i transformaciju ekonomije.

Zdravko Marić, ministar financija i potpredsjednik Vlade za gospodarstvo, rekao je da je u fokus na bespovratnim sredstvima te da srž dokumenta čine reforme uz javna i privatna ulaganja. Plan je osmišljen je pet komponenti i jednu inicijativu – u gospodarstvo bi se trebalo uliti 26,2 milijarde ukupnog iznosa (54%), u javnu upravu, pravosuđe i državnu imovinu 4,36 milijardi (10%), obrazovanje, znanost i istraživanje 7,5 milijardi (15%). Potom na tržište rada i socijalnu zaštitu još 2,09 milijardi (4%), zdravstvo 2,56 milijardi kuna (5% iznosa). Za inicijativnu obnove zgrada predviđa se 5,95 milijardi kuna, čak 12 posto raspoloživog novca. Uz uspješnu implementaciju, opipljiva bi trebala biti veći potencijalni BDP.

Rast BDP-a

Efekt NPOO-a u ovoj godini trebao bi se oslikati u 5,2 posto realnog rasta BDP-a koji bi se bez njega zaustavio na 4,9 posto. U idućoj godini očekuje se rast 6,6 posto umjesto 5,2 posto bez plana, u 2023. godini 4,1 posto umjesto 2,7 posto. U 2024. hrvatski BDP trebao bi porasti 3,4 posto umjesto 2,5 posto, a 2025. godine 2,7 posto umjesto 2,5. Treba napomenuti da se predviđanja ubrzanja ekonomskog zamašnjaka temelje na (prilično optimističnoj) pretpostavci o uspješnom povlačenju novca iako je Hrvatska dosad povukla manje od polovice ukupnih sredstava na raspolaganju.

Bruxelles je već upozorio da će isplate uvjetovati ispunjavanjem konkretnih ciljeva, podbaci li članica postoji (teoretska) mogućnost isplate po diskrecijskoj odluci EK na koju ne treba računati.

Osim po broju, oko dvije trećine visine sredstava ide za investicije, a trećinu za refome, no pojedina refoma ne mora nužno zahtijevati utrošak novca. Ono za što sredstva neće biti korištena je “krpanje ikakvih rupa”, poput sanacije dugova u zdravstvu. Vlada je, inače, počela raditi na rebalansu koji je planiran za početak lipnja. “Namjena implementacije reformi je utjecati na bolje korištenje faktora proizvodnje, onih koji stvaraju dodatnu vrijednost”, dodao je Marić. Konkretno, reforma obrazovanja unaprijedila bi kvalitetu ljudskog kapitala uključujući da se djecu usmjerava za zanimanja na kojima ima potrebe na tržištu rada. U pravosuđu će reforme biti usmjerene u veću efikasnost i brže rješavanje predmeta u cilju unapređenja poslovne klime. Osvrćući se na segment državne imovine Marić je istaknuo da je još dosta tvrtki u vlasništvu države. Iz njegovih riječi mogu se iščitati dobre vijesti za burzu jer “aktivacija izravno može doprinijeti oživljavanju tržišta kapitala”.

Pogled unprijed

Nakon što EK u naredna dva mjeseca da svoju suglasnost, prijedlog plana bit će poslan Europskom vijeću, a već do jesen moglo bi stići šest milijardi kuna avansa (13%). Provedba započinje krajem godine. Osvrćući se na kritike da je nedostatno sredstava usmjereno privatnom sektoru koji bi trebao biti motor oporavka i stvaranja radnih mjesta Marić je ponovio: “Nema potrebe dijeliti ulaganja na javno i privatno jer i javna ulaganja znače sudjelovanje privatnog sektora. Najveća vrijednost dokumenta je pogled prema naprijed, budući da otpornost dugoročno znači upravo provođenje 77 reformi. Na novinarsku opasku da su se i ranije predviđale reforme koje su pod pritiskom javnosti i pojedinih grupa padale u vodu, Marić je poručio da su sada u igri – velika financijska sredstva.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost