Da od uvođenja poreza na nekretnine s početkom 2016. neće biti ništa, mnogi su se bili spremni kladiti već s prvim Vladinim najavama da će to biti dio trogodišnjeg plana strukturnih mjera za smanjenje deficita.

Mnogi sumnjaju da to nije izgledno barem tri-četiri godine. Međutim, kao što je porez na nekretnine podrazumijevao redefiniranje postojećeg sustava komunalnih naknada, tako je u Programu konvergencije 2015.-2018. koji je poslan Bruxellesu znatan dio strukturnih mjera na prihodnoj strani u 2016. Vlada predvidjela upravo u sferi komunalnih naknada. Prema njezinim projekcijama, "unaprjeđenje sustava komunalne naknade" trebalo bi rezultirati fiskalnim učinkom od oko 300 milijuna kuna ili oko 0,1 posto BDP-a. Da ne ispadne da je taj izvor smanjenja deficita istaknut samo kako bi se zadovoljili ciljani razmjeri fiskalnog napora,  u Programu konvergencije ističe se kako su lokalne jedinice trenutno "u procesu provedbe analize učešća prihoda komunalne naknade u strukturi svojih prihoda".

Cilj je ove analize, kažu, utvrditi mjere za smanjenje odstupanja evidencijskih podataka (temeljem kojih se sada obračunava komunalna naknada) od utvrđenog prosjeka. Rezultati analize, koji se očekuju do sredine godine, trebali bi poslužiti kao osnova za izmjene Zakona o komunalnom gospodarstvu te Odluke o komunalnoj naknadi u lokalnim jedinicama. Te izmjene trebale bi se obaviti do kraja godine kako bi se s novim modelom naplate komunalne naknade krenulo početkom 2016. Vladini preliminarni (a tvrde i  konzervativni) izračuni fiskalnog učinka te mjere u 2016. impliciraju povećanje prihoda od komunalnih naknada za 15%.

No, već je ceh ovogodišnjeg resterećivanja dohodaka građana Vlada u većoj mjeri prevalila na gradove, općine i županije pa valja očekivati da će iz tih redova uslijediti negodovanja. Od lokalnih se jedinica ove godine očekuje fiskalna prilagodba za oko 1,1 mlrd. kuna. Točnije, toliko gubitka prihoda od poreza na dohodak 'lokalcima' nije ni deklarativno pokriveno kompenzacijskim mjerama. Budući da su lokalne vlasti ograničene u zaduživanju, primorane su na strukturne mjere, a s ciljem povećanja prihoda i/li smanjenja rashoda. Osim materijalnih i ušteda na zaposlenima ili pak smanjenja ulaganja, neki su već posegnuli za povećanjem prireza i cijena komunalne naknade. Sve u svemu, učinci poreznog rasterećenja dohodaka za građane već su se prilično razvodnili, a prema kraju godine izgledno je da će to biti i više.