U ekonomskim predviđanjima već duže se vezano uz visoku inflaciju i nastavak zaoštravanja monetarnih politika u svijetu ističe, uz ostalo, i njihov nepovoljan utjecaj na raspoloženje potrošača.

Vlada je prilikom nedavnog rebalansa također podcrtala usporavanje gospodarskih aktivnosti u drugom polugodištu, naročito u zadnjem kvartalu, ali s obzirom na dobra ostvarenja u prva tri kvartala rast osobne potrošnje u ovoj godini i po novom se vidi na solidnih 4,5 posto, ali uz svođenje na gotovo simboličnih 0,4% iduće godine.

Jedan od najbržih indikatora privatne potrošnje su podaci o fiskalizaciji, a oni jučer objavljeni pokazuju stanje zaključno s krajem listopada, tj. ovim ponedjeljkom.

Podaci Porezne uprave pokazuju da su u prošlom mjesecu obveznici fiskalizacije iz svih djelatnosti prijavili nepunih 21 milijardu kuna vrijednosti izdanih računa, što je u odnosu na isti lanjski mjesec 20,7 posto ili 3,6 milijardi više.

To je povećanje ostvareno na 8,7% većem broju izdanih računa. Iako je za petinu (nominalno) veći iznos karticama ili gotovinom plaćenih računa respektabilno povećanje, u međugodišnjim usporedbama postotna povećanja posljednjih su mjeseci ipak nešto manja nego u prvom dijelu godine, čemu je pridonijela znatno bolja turistička predsezona.

U prvih 10 mjeseci svi su poduzetnici u sustavu fiskalizacije prijavili gotovo 25 posto veći promet nego lani. Do kraja listopada ostvarili su više od 214 milijardi kuna odnosno oko 42 milijarde više nego u 10 lanjskih mjeseci, s tim da je broj računa povećan 11,6 posto.

Ostaje primijetiti da su od početka godine do kraja listopada cijene u prosjeku porasle 9,9 posto (DZS). Ovogodišnji promet je pak u odnosu usporedivi u pretpandemijskoj 2019. veći za gotovo 30 posto, pri čemu je u odnosu na tu godinu broj računa veći dva posto.

Najveći dio evidentiranog prometa u pravilu se odrađuje kroz fiskalne blagajne u maloprodaji. U djelatnosti trgovine na malo (bez motornih vozila) u prvih deset mjeseci plaćeno je računa u vrijednosti većoj od sto milijardi kuna (100,9 mlrd.), što je iznos koji je lani premašen tek početkom prosinca.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

U odnosu na 10-mjesečni lanjski promet ovogodišnji je veći za 13,4 posto, i to na 5-postotnom povećanju broja računa. Poduzetnici u maloprodaji motornih vozila u promatranom su razdoblju ostvarili znatno manji porast prometa (6,4 posto), a podatak o 11 posto više izdanih računa sugerira promjene u strukturi njihovih prometa.

U listopadu su supermarketi i hipermarketi prijavili nepunih pet milijardi kuna prometa/S. B. Babić/PIXSELL

Maloprodaja pod lupom
Unutar djelatnosti maloprodaje približno polovica prometa otpada na super i hipermarkete, odnosno tzv. nespecijalizirane prodavaonice pretežito hranom, pićem i proizvodima za kućanstvo. Trgovački lanci s krajem listopada premašili su 50 milijardi kuna fiskaliziranog prometa.

U odnosu na prošlu godinu to je povećanje za više od 14 posto, s tim da je to ostvareno na 7,4 posto većem broju računa. Budući da je hrana, uz energente, kategorija koja u međugodišnjim usporedbama bilježi neprosječan rast cijena, taj raskorak dijelom možda odražava to što potrošači više paze na akcijske cijene (što tvrde i sami trgovci).

Promatra li se samo listopad, s kojim je na snagu stupilo i Vladino ograničenje cijena za nekoliko osnovnih prehrambenih namirnica, ostaje primijetiti da su supermarketi i hipermarketi u prošlom mjesecu prijavili nepunih pet milijardi kuna ili 16 posto više nego lani, ali uz 10 posto veći broj izdanih računa.

U ugostiteljstvu je raskorak rasta prometa i broja računa osjetno veći. U djelatnosti pripreme i usluživanja hrane i pića, naime, prošli je mjesec fiskalizirano 1,62 milijarde kuna prometa ili 36 posto (oko 430 milijuna) više nego lani, pri čemu je broj izdanih računa bio “samo” 15 posto veći.

Kafići, restorani i drugi objekti koji se bave pripremom i usluživanjem hrane i pića od početka godine su prijavili više od 20 milijardi kuna utrška. Time su lanjski promet premašili za više od 7,5 milijardi kuna odnosno čak 60 posto, pri čemu su u tih deset mjeseci izdali 35 posto više računa nego lani.

Utjecaj sezone
Na navedena ostvarenja ugostitelja umnogome je utjecala još jedna dobra turistička godina, a njezini pokazatelji se očituju se i u fiskaliziranim prometima u djelatnosti pružanja smještaja.

Zaključno s krajem listopada poduzetnicima koji se time bave ove su godine karticama i gotovinom plaćeni računi vrijedni 14,7 milijardi kuna. U odnosu na prošlu godinu to je porast za 4,5 milijarde kuna ili 45 posto, s tim da je broj izdanih računa ove godine veći za 37 posto.

Jedna od djelatnosti kod kojih je, barem kad je riječ fiskalizaciji, snažan pečat turističke sezone je kategorija Prijevoza i skladištenja. Poduzetnici u toj branši potrošačima su ove godine izdali računa u vrijednosti 3,15 milijardi kuna, što je za čak milijardu kuna ili 50 posto više nego lani.

Pritom valja primijetiti da su to ostvarili na 23 posto većem broju izdanih računa. Znatno veći postotni skok u dobroj mjeri se može pripisati povećanju cijena uslijed poskupljenja goriva.

Nasuprot tome, primjerice, kod poduzetnika u djelatnosti pružanja zdravstvenih usluga i socijalne skrbi porast fiskaliziranog prometa je daleko manji.

U tom sektoru potrošači su u deset mjeseci platili usluga u iznosu 2,63 milijarde kuna, što je u odnosu na prošlu godinu povećanje za 240 milijuna ili 10 posto, s tim da je broj računa povećan za 2,5 posto.