S približavanjem kraja godine sve su jasnije naznake usporavanja gospodarstva, a otvoreno pitanje hoće li ono početkom 2023. zaroniti u recesiju. Iz Europe stiže više loših nego dobrih vijesti, ekonomija je na ivici da potone u ‘minus’, no glavu iznad vode Hrvatska bi mogla održati zahvaljujući izdašnim fondovima, uvođenju eura i ulasku područje Schengena.

Gledaju li se visokofrekventni pokazatelji primjetno je usporavanje, a ‘kočenje’ je snažnije nego ono sezonsko na prijelazu iz ljetnog kvartala u zadnja tri mjeseca godine. Ipak, ne očekuju svi jednako rasplet u nekoliko idućih mjeseci.

Najviše pesimizma pokazuju građani, ako je suditi po indeksu povjerenja potrošača koji je duboko u crvenom. Kompanije, u isto vrijeme, situaciju ne percipiraju tako crno jer su poslovni optimizam u građevinarstvu, trgovini, industriji i uslugama osjetno u pozitivnom teritoriju, najviše u segmentu usluga.

Iznenađujući raskorak objašnjava se izvjesnom pretpostavkom da su kompanije prevalile skok cijena sirovina, materijala i energenata na kupce čiji realni dohoci ne prate tu dinamiku. Pritom nije nevažna ni percepcija inflacije koja ostaje visoka izravno utječući na raspoloženje i optimizam potrošača.

Iako stručnjaci ističu da s dvoznamenkastom inflacijom statistika daje sve distorziraniju sliku nagrizanja kupovne moći i rušenja standarda jer se mijenja ponašanje i prilagođuju navike, činjenica je da je u prosincu prošle godine (kada je inflacija bila iz današnje perspektive benignih 5,5%) ona percipirana inflacija iznosila čak 24 posto.

Kako stvari stoje u ovom trenutku, pod 2022. crtu ćemo podvući pod okvirnih 5,5% rasta BDP-a zahvaljujući snažnoj turističkoj sezoni, poglavito većim cijenama zbog kojih će ukupni prihodi premašiti rekordna ostvarenja prije pandemije.

Nakon toga slijedi usporavanje u rasponu od (zasad) očekivanih jedan do dva posto uz i dalje visoku inflaciju između šest i sedam posto. Kako ističu iz Raiffeisen istraživanja, prognoze za 2023. su izložene negativnim rizicima uvelike ovisnim o geopolitičkim kretanjima povezanim s ratom u Ukrajini, posljedičnom energetskom krizom u Europi te duljini i dubini potencijalne recesije u europodručju.

S obzirom na to da tempo domaće gospodarstva diktira u velikom dijelu broj dolazaka i popunjavanje smještajnih kapaciteta, turizam će u mnogome odrediti uspješnost obuzdavanja inflacije na našim najvažnijim emitivnim tržištima.

Guverner HNB-a Boris Vujčić nedavno je istaknuo da će za Europu zima biti presudna jer nam sigurno slijedi situacija visokih cijena, no da bi u slučaju redukcija recesija mogla biti značajna.

Ostanemo li na ovome da imamo samo povišene cijene energenata, ako ova zima prođe bez potrebe i neće se poduzećima morati ograničavati potrošnja energije, onda nećemo imati problema. Ako do toga dođe, onda bi recesija mogla biti značajna i to će se odraziti i na nas”, rekao je Vujčić.

HNB, podsjetimo, očekuje pozitivan rast BDP-a u 2023. oko jedan posto, nove prognoze na rasporedu su pred kraj godine, no neslužbeno doznajemo da ne bi trebale bitno odstupati od aktualnih (ne dogodi li se veći poremećaj).

Hoće li građane pogoditi novo stezanje remena i tvrtke koji ulaze u drugu godinu rastućih troškova primorati na otpuštanja? Zasad ne, smatraju u RBA.

Dođe li do redukcija, recesija bi mogla biti značajna i to će se odraziti i na nas, upozorio je ovih dana i guverner HNB-a/Shutterstock

Utjecaj eura i Schengena
“Zasad su kompanije dovoljno kapitalno jake da čak i u slučaju kratkotrajne recesije neće otpuštati radnike, što će ublažavati pad realnog raspoloživog dohotka. Ipak, produbljivanje energetske krize u Europi s rastom cijena uvelike bi opteretilo europska gospodarstva te u konačnici zamjetno smanjilo raspoloživi dohodak, što bi se neminovno jače odrazilo i na Hrvatsku”, smatraju analitičari te banke. Osobito će biti važna sposobnost povlačenja i korištenja europskog novca, ne samo u kratkom roku već u duljem zbog snažnije otpornosti i održivosti rasta.

Da je malo toga crno i bijelo oko toga na koju stranu će prevaliti jezičac na vagi, ilustrira druga strana prognostičke vage. S početkom siječnja Hrvatskoj se konačno otvaraju vrata eurozone. Euro u novčanicima građana i računima kompanija olakšat će razmjenu roba i usluga te mnogima pojednostaviti svakodnevno poslovanje s najvažnijim europskim tržištima.

Povrh toga, upravo ovog tjedna Europski parlament na plenarnoj sjednici dat će svoje konačno zeleno svjetlo za ulazak Hrvatske u Schengen što dodatno olakšava trgovačke veze domaćih kompanija s inozemnim tržištima.

Premda učinci uvođenja eura i izgledan ulazak Schengen u siječnju, ne bi trebali rezultirati toliko snažnim vjetrom u leđa kao što je to bio slučaj s ulaskom u punopravno članstvo u Europsku uniju sredinom 2013., okolnosti su danas takve da je svaka dobra vijest za ekonomiju više nego dobrodošla.

Da ne bude iluzija, domaći izvoz (s naglaskom na turizam) najviše će ovisiti o raspletu situacije u Europi. Sve su oči pritom uprte u Europsku središnju banku i njezinu sposobnost da obuzda inflaciju koja će, u suprotnom, nastaviti agresivno nagrizati plaće i mirovine, posljedično kupovnu moć i životni standard diljem Starog kontinenta.

Velika očekivanja
Unutar hrvatskih granica nemala su očekivanja od Banskih dvora i sposobnosti Vlade Andreja Plenkovića da Nacionalni plan oporavka i otpornosti pretoči s papira u konkretna ulaganja.

S energetskom krizom i na rubu recesije, faktor koji bi mogao biti presudan i donijeti stabilan doprinos rastu su ulaganja, posebice javnog sektora koji ‘vuče’ i privatni, s obzirom na
‘frontloading’ instrumenta, odnosno činjenicu i najave da se već ove godine namjerava započeti s više od 70 posto planiranih investicija iz NPOO-a.

U međuvremenu, s neizvjesnošću se gleda na moguću eskalaciju rata u Ukrajini i prati vremenska prognoza uz nadu da će zima ostati blaga, a skladišta plina dovoljno puna.