Zahvaljujući organizatorima tog eminentnog skupa koji je, na zadovoljstvo svih sudionika,  postao prestižno mjesto razmjene stručnih znanja i iskustava o trenutačnom stanju i perspektivama daljnjeg razvoja plinskog gospodarstva Hrvatske i svijeta, istaknula je kako Plinacro danas upravlja modernim plinskim transportnim sustavom ukupne dužine oko 2700 kilometara, koji pokriva  više od 95 posto državnog teritorija.

U proteklih desetak godina ubrzane izgradnje i modernizacije plinskoga transportnog sustava, nastavila je Krstičević, omogućili smo spoj sjevernojadranskih plinskih polja s Plinacrovom mrežom, omogućili smo i plinofikaciju Istre, Like i Dalmacije te izgradili interkonekciju s Mađarskom. Tim ulaganjima, osobito u Lici i Dalmaciji, omogućena je upotreba jednog od ekološki i ekonomski najprihvatljivijih energenata današnjice.  Pored toga, stvorena je pretpostavka za njihov ravnomjeran razvoj,  kao u područjima Hrvatske koja plin koriste otprije. Plinacro je, na što smo posebno ponosni, naglasila je Krstičević, u cijelosti ispunio svoje obveze iz još uvijek važeće Strategije energetskog razvoja Republike Hrvatske donesene u listopadu 2009.    

Hrvatska na samom vrhu
Osvrćući se na tijek izrade nove energetske strategije čije se usvajanje najavljuje krajem godine,  a u kontekstu europskog energetskog plana, upozorila je da svi uključeni u njezinu izradu primarno trebaju voditi računa o četiri glavna strateška cilja: plinofikaciji, sigurnosti opskrbe, konkurentnosti opskrbe te daljnjem povezivanju sa susjednim zemljama.  Hrvatska je već danas po dostupnosti prirodnog plina u samom vrhu visokorazvijenih zemalja EU-a, nastavila je, ističući kako je diversifikacija dobavnih pravaca osnova za postizanje sigurnog i stabilnog nacionalnog i europskog tržišta plina. Sve je to kompatibilno s razvojnim pravcima Plinacra.

Naime, realizacijom Plinacrovih projekata planiranih do 2030. godine, koji su uvršteni u skupinu projekata značajnih za EU i gravitirajuću regiju, povećat će se i tehnički kapaciteti i omogućiti dvosmjerni protok plina na postojećim interkonekcijskim točkama, realizirat će se projekti novih interkonekcija, povećat će se sigurnost opskrbe plinom te osigurati diversifikacija dobavnih pravaca i omogućiti uključivanje u europske tokove prirodnog plina. Naravno, pritom naglašavam kako treba imati na umu da energetska tranzicija predstavlja jedan generacijski projekt stručnih izazova i zadaća, pri čemu je veoma važno sudjelovanje stručnjaka i javnosti, rekla je Krstičević. Kad je riječ o 2018. godini u Plinacru i konkretnim projektima pred nama, jedan od vrlo značajnih projekata koji nas očekuje potkraj godine početak je izgradnje plinovoda Omišalj-Zlobin.

Riječ je o  važnoj dionici dužine 18 kilometara kojom će se povezati LNG terminal na otoku Krku s postojećim plinskim transportnim sustavom i tako omogućiti protok plina iz LNG terminala za Hrvatsku i susjedne zemlje. Radi se o investiciji od oko 35 milijuna eura koja će omogućiti transport najmanje 2,6 milijarde kubika plina na godinu s LNG terminala na otoku Krku. Važno je naglasiti da smo uspjeli osigurati značajnu i konkretnu potporu ovom projektu iz sredstava fondova Europske unije putem CEF-a (Instrumenta za povezivanje Europe) koji sufinancira Plinacrov otpremni plinovod Omišalj-Zlobin bespovratnim sredstvima u visini od 50 posto od vrijednosti projekta. 

Povećanje učinkovitosti
O kakvoj je potpori riječ, jasnije je istaknemo li podatak da se sredstva iz spomenutog fonda za izgradnju uobičajeno daju maksimalno do 30 posto investicije, a da je Plinacro bespovratno dobio čak polovicu sredstava potrebnih za izgradnju spomenutog plinovoda vrijednog 35 milijuna eura – zaključila je Krstičević. Drugi iznimno značajan projekt koji nas očekuje u 2018. godini početak je gradnje kompresorske stanice u Velikoj Ludini.

Realizacijom tog projekta povećat će se  učinkovitost postojećeg transportnog sustava, osigurati značajna fleksibilnost pri upravljanju kapacitetima transportnog sustava i sigurnost opskrbe kupaca.  Također će se omogućiti fizički dvosmjeran protok plina na interkonekciji s Mađarskom. A upravo rad na projektima interkonekcija, odnosno poveznica našeg s plinskim transportnim sustavima susjednih zemalja, još je jedan pravac u kojem će biti usmjerena naša nastojanja u ovoj i narednim godinama.

Uz spomenuto, ove godine započinjemo gradnju plinovoda Kneginec-Varaždin i Omanovac-Daruvar te niz rekonstrukcija i modernizacija objekata na plinskom transportnom sustavu. O kakvim je ulaganjima riječ bit će jasnije istaknem li podatak kako trenutačno u realizaciji imamo projekte u vrijednosti gotovo pola milijarde kuna. Sve ovo što sam navela jasno pokazuje da je pred nama još puno posla i da će Plinacro i u narednim godinama biti jedan od važnih pokretača hrvatskog gospodarstva, zaključila je Krstičević.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost