Već više od deset godina nema odgovora na pitanje trebaju li naknadu za općekorisne funkcije šuma plaćati i ljekarne, a izgleda da će se odgovor još čekati s obzirom na različita tumačenja dvaju ministarstava – Ministarstva zdravlja i Ministarstva poljoprivrede i šumarstva.

Po podacima Hrvatske udruge poslodavaca, pravne i fizičke osobe koje obavljaju gospodarsku djelatnost plaćaju čak 572 parafiskalne naknade, koje znatno opterećuju hrvatsko gospodarstvo. Procjenjuje se da hrvatske tvrtke godišnje na razna neporezna davanja potroše i do 12 milijardi kuna, među njima i na naknadu za općekorisne funkcije šuma.

Ta naknada do lani je iznosila 0,052 posto ukupnog prihoda neke pravne osobe, da bi zauzimanjem Ministarstva financija bila smanjena za 50 posto. Tako sada pravna ili fizička osoba koja ima godišnji prihod od dva milijuna kuna plaća tromjesečnu akontaciju od oko 200 kuna.

Moraju li ljekarne plaćati naknadu za općekorisne funkcije šuma?

S ciljem da riješi taj problem Hrvatska ljekarnička komora (HLJK) uputila je pismo ministru zdravlja Rajku Ostojiću, koji im je odgovorio da ljekarne i ljekarničke ustanove koje obavljaju zdravstvenu službu od javnog interesa tu naknadu ne trebaju plaćati. Uporište za to Ostojić nalazi u dva zakona – Zakonu o zdravstvenoj zaštiti i Zakonu o ljekarništvu.

Po prvom zakonu, ljekarnička djelatnost je dio zdravstvene djelatnosti koja se obavlja samo u sklopu mreže javne zdravstvene službe i stoga nije gospodarska djelatnost.

Osim toga, po Zakonu o ljekarništvu, ljekarne i ljekarničke ustanove nisu se obvezne učlaniti u Hrvatsku gospodarsku komoru, a po metodologiji za statističku primjenu nacionalne klasifikacije djelatnosti svrstane su u područje Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi.

"Slijedom navedenoga, Hrvatske šume d.o.o. (koje ubire naknadu) postupaju protivno odredbi 62. Zakona o šumama", zaključuje ministar Ostojić.

energetska tržišta

Provokativni plan za novu eru europske energetske neovisnosti

Stvarni svijet

Roditelji vs. algoritmi: Evo kako roditelji mogu preuzeti kontrolu

No, u Ministrastvu poljoprivrede i šumarstva misle drugačije. Od tamo je stigao odgovor da "obvezu plaćanja naknade za općekorisne funkcije šuma imaju sve pravne i, nastavno odluci Ustavnog suda, fizičke osobe za koje se sukladno pozitivnim propisima Hrvatske utvrdi da obavljaju gospodarsku djelatnost".

Slijedom toga, ljekarne koje ispunjavaju te uvjete obveznici su plaćanja naknade, stoji u pisanom odgovoru iz Ministarstva poljoprivrede i šumarstva.

Još od 2000. godine HLJK upućuje ministarstvima nadležnima za šume dopise s tumačenjem da ljekarne obavljaju djelatnost na primarnoj razini zdravstvene zaštite, istovremeno tražeći sastanke na kojem bi se problem riješio. Iz nadležnih ministarstava niti jednom nismo dobili odgovor, tek je u 2009. realiziran sastanak s predstavnicima poduzeća Hrvatske šume, kažu u Komori.

Tada je HLJK pokušao upoznati odgovorne s pozitivnim propisima za ljekarničku djelatnost, ali sastanak je završio neuspješno, te su zaredale ovrhe, a kasnije i tužbe prema ljekarnama za naplatu naknade.

Zakon o šumama propisuje da se naknada uplaćuje na poseban račun Hrvatskih šuma, i to tromjesečno i po završnome računu. Također se propisuje da je društvo jednom godišnje dužno Vladi podnijeti izvješće o ukupno naplaćenim naknadama i njihovu utrošku.

Stotinjak ljekarni pod ovrhom zbog neplaćanja naknade

Zagrebački odvjetnik Jelenko Lehki, koji zastupa dio ljekarni u predmetima ovrhe koje su pokrenule Hrvatske šume, izjavio je Hini kako je dosad podignuto stotinjak tužbi a dosad su sve presude prvostupanjske. Ima ih u korist ljekarni, ali i protiv, tako da se čeka mišljenje Visokog trgovačkog suda, koji će donijeti konačnu odluku o osnovanosti zahtjeva Hrvatskih šuma.

Lehki ističe da ljekarne i ljekarničke ustanove nisu gospodarski subjekti jer primarno ne prodaju lijekove već samo pružaju uslugu njihova izdavanja. Zbog toga promet ljekarni u najvećem dijelu ovisi o cijenama Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, na što ljekarne ne mogu utjecati, ističe Lehki dodajući kako je vrijeme da se to pitanje riješi a ljekarnici znaju na čemu su.

Od lipnja 2012. tu su naknadu počele plaćati fizičke osobe koje se bave gospodarskom djelatnošću, uključujući i obrtnike, a to je u postupku ocjene ustavnosti Zakona o šumama odlučio Ustavni sud.

Odluka je donesena na zahtjev 16 tvrtki koje su tražile ocjenu je li u skladu s Ustavom da šumski doprinos plaćaju samo pravne, a ne i fizičke osobe koje obavljaju gospodarsku djelatnost, te treba li naknadu plaćati na temelju godišnjih prihoda ili na temelju dobiti.

Ustavni sud presudio je da su i fizičke osobe dužne plaćati naknadu, dok je prijedlog da se naknada plaća na temelju dobiti odbio.

Prije smanjenja naknade, Hrvatske šume su godišnje dobivale oko 380 milijuna kuna, a lani su uprihodile 277 milijuna kuna. Novac je utrošen za čuvanje i uređivanje šuma, razminiranje, radove na šumskoj infrastrukturi i sl.