Kad su prije nekoliko tjedana obznanjeni podaci o turističkim dolascima i noćenjima za prošli mjesec, mnogi su komentirali da su lipanjske turističke brojke ispale iznad očekivanja. Pečat solidnih fizičkih pokazatelja sezone razaznaje se i u kretanju prometa trgovine na malo.

Prema Državnom zavodu za statistiku, u lipnju je u maloprodaji zabilježeno ubrzanje realnog rasta prometa na 7,5 posto, što je najveća godišnja stopa u proteklih godinu dana, tj. od lanjskoga srpnja. Toliki realan godišnji rast, međutim, danas nije iznenađenje jer su već podaci Porezne uprave o fiskalizaciji, koji se ažuriraju dnevno, upućivali na solidan tempo rasta lipanjskoga maloprodajnog prometa.

Jači rast neprehrane

Naime, u trgovini na malo (bez motornih vozila) evidentirano je 2,57 milijardi eura fiskaliziranog prometa, što je nominalno 11 posto više nego u istome mjesecu prošle godine. Kao što je na razini cijelog prvog polugodišta rast vrijednosti računa koji su prošli kroz fiskalne blagajne trgovaca bio ipak nešto skromnijih sedam posto nominalno (promet je iznosio 12,8 milijardi), tako i DZS-ova statistika pokazuje da je polugodišnji rast prometa u maloprodaji bio nešto umjereniji nego u samom lipnju.

Prema izvornim podacima, realna stopa rasta u prvoj polovici godine iznosila je 3,7 posto, a bez prilagodbe za inflaciju promet je (nominalno) porastao 5,8 posto. Kalendarski prilagođeno, pak podaci DZS-a kažu da je polugodišnji promet realno 4,4 posto veći nego u istom razdoblju lani (nominalno 6,6%).

Strukturno gledano, u godišnjim usporedbama lipanjski je promet od trgovine na malo hranom, pićem i duhanskim proizvodima porastao za 3,6 posto, dok je u isto vrijeme kod neprehrambenih proizvoda (osim trgovine gorivima i mazivima) povećanje bilo znatno snažnije, za 11,5 posto.

I u mjesečnim usporedbama lipanj je donio ubrzanje stope rasta, a realni rast od 3,5 posto u odnosu na svibanj ujedno je i najsnažniji rast na mjesečnoj razini još od listopada 2020. kada su promjene bile pod utjecajem pandemije odnosno ekonomskih “zaključavanja”, podsjećaju ekonomski analitičari Raiffeisen bank Elizabeta Sabolek Resanović i Petar Bejuk.

Trend pozitivnih godišnjih stopa rasta traje već 27. mjesec zaredom, podsjećaju. Osim što je ubrzanje u lipnju bilo očekivano s obzirom na snažniju turističku aktivnost zbog rasporeda blagdana, na rast prometa trgovaca već dulje vrijeme pozitivno utječu i povoljni trendovi na tržištu rada kroz rast zaposlenosti i realnih plaća.

Kemijska industrija

‘Europa bez kemijske industrije postaje ovisna i ranjiva’

Izgradnja mreža autocesta

Hrvatska na europskoj prometnoj karti: autoceste kao temelj logistike i trgovine 

“Uz solidne turističke rezultate to drži pokazatelje potrošačkog optimizma iznad dugoročnog prosjeka. To se očituje i u nastavku dvoznamenkastog godišnjeg rasta gotovinskih nenamjenskih kredita koji se koriste i za kupnju trajnih potrošačkih dobara te time podržavaju maloprodajna kretanja”, ističu u svom komentaru ti analitičari.

Budući da su kretanja prometa trgovine na malo glavni indikator osobne potrošnje, zaključuju i da će nakon nešto skromnijih rezultata iz prvog tromjesečja doprinos osobne potrošnje BDP-u u drugom kvartalu biti snažniji.

Srpanjski signali

Slične obrasce kretanja u trgovini mahom očekuju i u drugoj polovini godine, s tim da to ipak podrazumijeva nešto skromnije stope nego prošle godine. Uz visoku bazu, s umjerenim usporavanjem računa se i zbog očekivanog usporavanja rasta plaća i zaposlenosti. Donekle bi u istom smjeru mogle djelovati i nove mjere HNB-a za ograničavanja minimalnih kriterija potrošačkog kreditiranja. Ipak,uz sve to potrošnja očito ostaje razmjerno snažna i jedan od glavnih oslonaca gospodarskog rasta.

Kad je riječ o recentnim signalima potrošnje u trgovini, dva dana prije isteka srpnja podaci o fiskalizaciji upućivali su na to da su prometi u maloprodaji (bez motornih vozila) bili na oko pet posto rasta u odnosu na usporedivo razdoblje prošle godine.