Kako doznaje Poslovni dnevnik od predsjednika uprava šibenskog TLM-a i mostarskog Aluminija, Ivana Koštana i Mije Brajkovića, potpisan je ugovor o petogodišnoj poslovnoj suradnji tih tvrtki. Ugovorene su isporuke aluminijske sirovine iz Mostara koja će se prerađivati u Šibeniku, a posao koji će trajati sve do 2012. “težak” je gotovo milijardu dolara, odnosno prosječna godišnja vrijednost sirovine stoji TLM 180 milijuna dolara. Poslovni događaj na relaciji Mostara i Šibenika kojim je upravo reguliran nastavak suradnje nakon što je istekao poslovni ugovor iz 1997. ponosno ističu i Koštan i Brajković. Navode da predstavlja normalan slijed poslovne i tehnološke povezanosti tih dviju tvrtki, ali i pretpostavku za nastajuću snažnu tehnološko-proizvodnu i financijsku grupaciju koja bi, prema tim informacijama, pokrenula gospodarstvo u širem okruženju Šibenika i Mostara povezivanjem s nizom kooperantskih tvrtki te zapošljavanjem oko nekoliko tisuća novih radnika. Koštan napominje da se tim ugovorom TML osigurava u pogledu stabilnih uvjeta za preradu aluminijskih trupaca i blokova za razdoblje do 2012. što je ključna pretpostavka za poslovne i izvozne planove TLM-a nakon privatizacije. Nakon investicija novog vlasnika, kaže Koštan, TLM će očekivano postati tvornica srednje veličine u Europi s godišnjom proizvodnjom većom od 100.000 tona, a od toga će 90 posto izvoziti na zapadno tržište. Što se Aluminijeva interesa tiče, Brajković kaže da je zadovoljen osiguranjem plasmana mostarske proizvodnje. Opisujući važnost ugovora, Koštan podsjeća na kontinuitet suradnje utemeljene na ugovoru iz 1997. kada je TLM financijski pomogao pokretanje elektrolize u Mostaru, a ističe kako je na tim temeljima HFP postao vlasnik 12 posto dionica mostarskog Aluminija.

No kako ugovor dolazi u samoj završnici privatizacije TML-a te predstavlja važnu komponentu ponude domaćeg konzorcija, Koštan kaže da očekuje kako će Vlada ovog tjedna odlučiti o preporuci Upravnog odbora HFP-a. Dok Koštan ne želi komentirati odluku HFP-a u korist domaćeg konzorcija za preuzimanje TLM-a i zbog najavljene žalbe litavskog Ubiga, Brajković ne skriva pozitivan stav. Brajković je smatra kvalitetnom pretpostavkom i za privatizaciju mostarskog Aluminija koji bi također ove godine trebao dobiti privatnog vlasnika. U predstojećoj privatizaciji Aluminija može se očekivati da će interes hrvatske države biti usmjeren prema zadržavanju svog vlasničkog paketa, a postoje najave domaćeg konzorcija da će se uključiti u privatizaciju Aluminija. To može značiti da će doći do čvrstog povezivanja tih predstavnika hrvatske i BiH aluminijske branše, a Koštan potvrđuje kako je “zatvoren tehnološki ciklus od proizvodnje i prerade metala te kaže da se stvaraju uvjeti za finalizaciju valjanih i prešanih proizvoda s mnogo malih kooperantskih tvrtki uz veliko zapošljavanje radnika u Mostaru i Šibeniku”. “Realno je očekivati da će niz kooperanata biti vezan u grozdovima uz TLM, posebno u dijelu prešanih proizvoda, čiji će udjel na domaćem tržištu znatno porasti što bi pokrenulo i hrvatsko i bosansko-hercegovačko gospodarstvo. Zbog investicije novog vlasnika trebalo bi doći i do novog zapošljavanja, a ukupno se može raditi i o nekoliko tisuća novih radnika u Šibeniku i Mostaru”, zaključuje Koštan.

Do 60.000 t blokova

Prema Koštanovim riječima, TLM je osigurao ugovor s Aluminijem na pet godina za isporuku 51.000 tona aluminijskih blokova i trupaca u 2007. do 60.000 tona u 2011. godini. Uz nabavku 20-ak posto aluminijskih poluga sa svjetskog tržišta za lijevanje u vlastitoj ljevaonici koristeći se vlastitim tehnološkim otpadom koji nastaje u procesu, TLM je u potpunosti riješio sirovinu za idućih pet godina, kaže Koštan.