Tko je kriv za najnoviju aferu s plinom – nitko ili podjednako svi?

Autor: Marija Brnić , 06. srpanj 2023. u 14:17
Foto: Slaven Branislav Babic/PIXSELL

Očigledno se računalo da neizvjesnost nije prestala, ali ni u javnosti nije bilo reakcija i zahtjeva da se olabavi mjere Vlade i ostavi prostor da Ina može raspolagati količinama koje neće biti potrebne HEP-u.

Iako svi detalji nisu poznati, vatra s viškom HEP-ovog plina zagašena je odlukom Vlade da se ukida obvezu prodaje svih Ininih proizvedenih količina plina HEP-u. Ostalo je visiti u zraku čija je odgovornost i kako je moglo doći do ovakvog slučaja i tko je na njemu profitirao, jer obećano izvješće o tim detaljima Vlada danas ipak nije imala na stolu, kako je najavljivano. U ovom trenutku za štetu koja navodno prelazi 10 milijuna eura, koliko je iznosila razlika od cijene po kojoj je nabavljen Inin plin i za koju je prodavan višak koji se ne može skladištiti i opterećuje transportni sustav, svi su krivi, a nitko nije kriv.

Suprotno od lanjskih procjena i bojazni da će Europa ostati bez plina, sada se ispostavilo da cijela Europa ima problem viška plina i manjka skladišnih kapaciteta, a to se dogodilo i u Hrvatskoj. Ono što je u upravljanju plinskom krizom u hrvatskom slučaju bilo drugačije nego u drugim zemljama jest da je sav teret vladine odluke da ublaži cjenovni udar u opskrbi kućanstava i javnog sustava plinom prebačen na HEP, što mu je naknadno vratila sredstvima za dokapitalizaciju. Građani u Hrvatskoj tu intervenciju države nisu osjetili na računima za plin, za razliku od primjerice Nijemaca, kojima se pomagalo vaučerima.

U međuvremenu, Vlada je lanjsku odluku po kojoj Ina mora prodavati sav svoj plin HEP-u produljila za još godinu dana (što je inače ovih dana EK kritizirala), ali s padom potrošnje i vezanim rukama oko kupnje i namjene korištenja plina, HEP se dovelo u situaciju da više nema gdje skladištiti višak plina. No, kako se ispostavilo, tek prošli tjedan, u zadnjim danima lipnja alarmirana je Vlada, iako se već mjesec i pol ranije pojavio problem i znalo da je HEP-ov višak plina u dražbama koje se odvijaju preko HROTE-a prodavan u nekim danima i za nevjerojatne simbolične iznose, po 4 tisuće posto manje od cijene po kojoj HEP kupuje plin.

Različite su i kontradiktorne vijesti koje iz nadležnih institucija Ministarstva gospodarstva, HERA-e i HROTE-a posljednjih dana dolaze o tome kada se zazvonilo na uzbunu, no tek kada je izbilo na površinu i javnost saznala za propust počinje se otvarati i pitanje jesu li procjene Vlade oko stanja na tržištu i prilagodbe modela trebale ostati i nakon ogrjevne sezone. Očigledno se računalo da neizvjesnost nije prestala, ali ni u javnosti nije bilo reakcija i zahtjeva da se olabavi mjere Vlade i ostavi prostor da Ina može raspolagati količinama koje neće biti potrebne HEP-u.Mjere Vlade u borbi protiv plinske krize, nema spora, bile su dobre kada su cijene bile na vrhuncu, ali je trebalo više razmišljati kada se intervencionizam produžavalo do travnja iduće godine. Je li bilo izvedivo da Ina smanji proizvodnju kada HEP nema potrebe za plinom ili u suprotnom da se ostavi mogućnost da višak plina ostaje Ini za prodaju na tržištu nije niti raspravljano, a HEP-u su i dalje ostale vezane ruke da sam na tržištu prodaje višak plina kojeg zaprimi od Ine.
Ni u ovom trenutku, pak, nije jasno kako će biti uređeni odnosi između Ine i HEP-a u narednom razdoblju, jer Uredba o otklanjanju poremećaja na tržištu energije kojom se to pitanje uređuje, a koju je jutros Vlada usvojila, još nije objavljena.
Priča o samoj trgovini viškovima plina u javnosti se posljednjih dana podosta pojednostavljuje i prikazuje kao nova afera i “lov u mutnome”, no iole ozbiljni ljudi iz struke neće se upustiti u takve cijene. Institut energije uravnoteženja i prodaja tog plina koji opterećuje transportni sustav vrlo je složen, to nisu klasične burze plina i nije zahvalno, dok se ne provedu ozbiljne forenzike i utvrdi istina, zaključiti već sada da je bilo namjere i da se ciljano nekome pružilo priliku da ima ekstra zaradu. Za sada se može sa sigurnošću samo konstatirati je slučaj viška plina HEP-a pokazalo da je sustav aljkav, nekoordiniran i spor, te da nadležni u državnim tijelima i poduzećima koji i čine krizni tim nadležan za ovaj slučaj, nedovoljno komuniciraju i sporo reagiraju dok je krizni režim još na snazi.

Komentirajte prvi

New Report

Close