Cijene hrane, odjeće i obuće prošli su mjesec u prosjeku blago pale, ali ukupno su cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju u odnosu na siječanj bile više za 0,3 posto. Za mjesečnu inflaciju ovaj put su ponajprije “kriva” poskupljenja u kategorijama troškova prijevoza, ugostiteljskih usluga te onih u segmentu rekreacije i kulture.

U godišnjim usporedbama u veljači je zaustavljen niz od pet mjeseci uzastopnog usporavanja inflacije, s tim da je prethodno silazna putanja neprekidno trajala osam mjeseci. Državni statističari potvrdili su preliminarnu procjenu prema kojoj je godišnja stopa prošli mjesec bila istovjetna siječanjskoj.

To znači 4,1 posto prema domaćoj metodologiji, a 4,8 posto prema harmoniziranom indeksu (HICP) koji se koristi u usporedbama s drugim članicama EU. S jedne strane, kod dobara je godišnja stopa inflacije i prošli mjesec usporila, ali to je neutralizirala ona za usluge.

I u ostatku europodručja cijene sporije posustaju kod usluga nego kod roba, ali ukupna inflacija ipak je nastavila usporavati i u veljači, sa siječanjskih 2,8 na 2,6 posto. Inflacijski raskorak između Hrvatske i ostatka Unije tako se ponovno povećao na više od dva postotna boda, a godišnjim rastom opće razine cijena zauzeli smo sam vrh ljestvice.

Kako stvari stoje, osim iznadprosječnog gospodarskog rasta, ove godine i inflacija bi nam ponovno mogla ostati iznadprosječna. To će, uz ostalo, ovisiti o tome hoće li nova ili nova-stara Vlada s istekom još jednog produljenja ograničenja cijena energenata i odabranih 30 prehrambenih proizvoda krajem rujna ukinuti te interventne mjere.

Tempu usporavanja inflacije svakako ne pogoduje ubrzanje rasta potrošnje pogonjeno snažnim povećanjima plaća i rastom zaposlenosti. Usto, posljednjih mjeseci intenziviraju se i potrošački krediti. Rast nenamjenskih gotovinskih kredita ponovno se mjeri dvoznamenkastim stopama; u siječnju je ubrzao na 12 posto godišnje.

Rezultat toga je i jačanje realnog rasta prometa u trgovini na malo, na siječanjskih 7,9 posto godišnje. Zasad sve upućuje da bi i turistički ovo mogla biti još jedna solidna godina.

No, u vezi s tim glavna ekonomistica Raiffeisen banke Zrinka Živković Matijević primijetit će i da su nam cijene kategorije Restorani i hoteli dosegnuli približno 90 posto prosjeka svih članica. To bi moglo značiti i da je kod tih usluga, kod kojih je godišnji rast cijena još uvijek dvoznamenkast, ipak izgledno usporavanje inflacije.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Uz sve silnice koje podržavaju rast potrošnje, očekivanja prosječne inflacije za 2024. trenutno se mahom vrte između 3 i 3,5 posto, dok je 12-mjesečni prosjek indeksa potrošačkih cijena danas na 6,6 posto (prema HICP-u 7,2%).

Kad je riječ o novom 6-mjesečnom prolongatu administrativnih ograničenja cijena energenata i odabranih prehrambenih proizvoda, iz Europske komisije i Europske središnje banke već dulje vrijeme pozivaju vlade na ukidanje i/li bolje ciljanje mjera. Ukine li ih buduća Vlada početkom listopada, skok cijena u zadnjem kvartalu dogodio bi se posebice kod električne energije, barem ako je suditi prema sadašnjim tržišnim cijenama.

Neodrživ rast potrošnje
Zahvaljujući tim intervencijama za zaštitu standarda kućanstava upravo energija je komponenta koja u Hrvatskoj sada najviše odudara od prosjeka cijena na razini EU. Kod energije smo, naime, na 56 do 57 posto prosjeka Unije (nešto niže su samo Mađari), dok su npr. cijene hrane jedan posto iznad tog prosjeka, a ukupnom razinom cijena smo na blizu 75 posto prosječne u ostatku EU. Govoreći o “motorima” ubrzanja potrošnje, uz tržište rada obično se ističu i EU fondovi te rast javne potrošnje.

“Početkom ove godine realni rast osobne potrošnje u Hrvatskoj je čak pet puta jači nego u ostatku regije Srednje i istočne Europe (7,9 prema 1,5%), što nije iznenađenje s obzirom na relativno brži realni rast bruto plaća i zaposlenosti”, naglašava Hrvoje Stojić, glavni ekonomist Hrvatske udruge poslodavaca, u najnovijem tjednom osvrtu. Ti zamašnjaci potiču i rast jediničnih troškova rada, a onda i inflaciju, pa iz HUP-a upozoravaju kako je postojeći tempo potrošnje iz više razloga neodrživ.

“Snažan rast javne potrošnje u izbornoj godini ‘uložen’ u povećanje kupovne moći stanovništva nemoguće je ponoviti”, napominje Stojić, jer bi nastavak njezina bujanja vodio prema prekomjernom deficitu i zaustavljanju poboljšanja kreditnog rejtinga.

Ključni privremeni zamašnjak agregatne potražnje, pak, proći će po povlačenju investicijske “plime” podržane rekordnim priljevima iz EU fondova već od iduće godine, a osobito od 2027. Usto, kao rezultat rasta plaća Hrvatska bilježi dvostruko snažniji rast jediničnog troška rada (11,6%) u odnosu na prosjek EU (6,6%). “To podgrijava inflaciju, a uz nekonkurentnu cijenu električne energije i porezni klin negativno djeluje na konkurentnost hrvatskih poduzeća”, navodi se u osvrtu.

Odmrzavanje cijena
U kontekstu priče o (prekomjernoj) regulaciji i intervenciji u načela slobodnog tržišta u HUP-u apostrofiraju nepovoljne utjecaje na sektor trgovine, dinamiku trgovine na malo i “konkurenciju među trgovcima na štetu krajnjih potrošača”.

Pritom prvenstveno adresiraju zabranu rada nedjeljom koja je, prema njima, selektivna i diskriminatorna, a zbog čega opetovano poručuju kako treba provesti stručnu i pažljivu reviziju tog zakona. Zazivaju i ukidanje administrativnog ograničenja cijena jer inflacijski pritisci, kažu, ionako slabe, tržišne cijene sirovina i energenata se stabiliziraju pa jača i konkurencija u trgovačkom sektoru.

Kako bilo, u HUP-u računaju da će ove godine realni rast osobne potrošnje ubrzati s lanjskih 3,1 na 3,7 posto. Na tom tragu procjenjuju da će bruto plaće i u 2024. rasti snažno, oko 10 posto nominalno odnosno oko 6,5 posto realno, napominjući kako se u javnom sektoru očekuje rast od čak 15 posto.

Konačno, nakon relativno visoke indeksacije mirovina za cijene i plaće u prošloj godini, na osobnu potrošnju 2024. poticajno djeluje i predviđeno povećanje naknade građanima iz proračuna za gotovo 17 posto ili oko 1,1 milijardu eura.v