Izražavajući zadovoljstvo tijekom turističke sezone premijer Andrej Plenković ovih je dana rekao kako možemo biti zadovoljni i s investicijama u tom sektoru.

Ove godine u turizam je, kaže, investirano oko milijardu eura u odnosu na lanjskih 840 milijuna eura, što bi bio porast za gotovo petinu. Ukupan rast investicija u Hrvatskoj i dalje je veoma skroman odnosno daleko od dvoznamenkastih stopa.

Isto vrijedi i za rast kredita bankarskog sektora poduzećima, s tim da podaci HNB-a pokazuju da oni za financiranje investicija već neko vrijeme rastu nešto brže nego krediti za obrtna sredstva.  Same promjene stanja kredita, doduše, pod utjecajem su prodaja nenaplativih plasmana, a donekle i jačanja kune u odnosu na euro (0,4 posto u odnosu na sredinu 2017.).

Promatraju li se ukupni plasmani tzv. nefinancijskim poduzećima na osnovi transakcija (koji isključuju utjecaj tečaja, cjenovnih prilagodbi vrijednosnih papira, reklasifikacija te otpisa plasmana), analitičari RBA ističu kako je u odnosu na svibanj zabilježeno ubrzavanje rasta (s 0,5 na 0,8%) dok se na godišnjoj razini stopa rasta zadržala na 3,1 posto.  S druge strane, mjere li se promjenama ukupnog stanja plasmana, u lipnju je zabilježen rast od 0,7 posto u odnosu na svibanj, ali je na godišnjoj razini i dalje minus, i to jedan posto, zbog već spomenutih prodaja tzv. loših kredita i tečaja.

Krediti za investicije i obrtna sredstva krajem lipnja dosegnuli su 65,7 milijardi kuna, što je i na mjesečnoj i na godišnjoj razini porast za oko jedan posto (za 655 odnosno 680 mil. kuna). Pritom su krediti za investicije dosegnuli 31,6 milijardu ili 0,7 posto više nego u svibnju, a u odnosu na stanje u lipnju 2017. 1,3% više.  "S obzirom na očekivani nastavak povoljnih gospodarskih kretanja i oporavak investicija očekuje se i oporavak potražnje poduzeća za kreditima.

Visoka razina likvidnosti u sustavu pritom utječe na pad kamatnih stopa na novoodobrene kredite", zaključuje se u osvrtu RBA. Ipak, proteklih godina realan rast investicija uglavnom je ispadao niži od makroekonomskih projekcija Vlade, što se najčešće pripisivalo slabijim povlačenjem europskog novca za projekte koji se (su)financiraju iz fondova EU. Nakon lanjskog rasta investicija od 3,8 posto realno Vlada je za ovu godinu predvidjela stopu rasta 5,9 posto.