S prvom službenom procjenom rasta gospodarske aktivnosti u drugom kvartalu Državni zavod za statistiku izaći će tek potkraj kolovoza, no na temelju raznih mjesečnih podataka mnoge institucije u međuvremenu izvode  računice očekivanog rasta BDP-a.

Zagrebački Ekonomski institut brojne statističke pokazatelje objedinjuje svaki mjesec u indeksu CEIZ, a s objavom njegove vrijednosti za svibanj ujedno je i korigirao očekivanja rasta BDP-a u drugom tromjesečju. Prije mjesec dana dostupni su ih pokazatelji upućivali na ubrzanje kvartalnog rasta na 4,7 posto, no nešto slabija serija svibanjskih pokazatelja trgovine na malo, industrije, građevinarstva rezultirala je i smanjenjem očekivanja rasta kvartalnog BDP-a, ali na i dalje relativno snažnih 4 posto.

To bi značilo nastavak solidne dinamike rasta iz prvog kvartala koji je ubrzanjem na +3,9 posto mnogima bio ugodno iznenađenje.  No, kako novije statističke objave češće imaju predznak usporavanja rasta, dio ekonomista smatra da bi drugi kvartal ipak mogao završiti sa stopom rasta ispod četiri posto.  Uz jučerašnju objavu pada svibanjske vrijednosti CEIZ-a za jedan indeksni bod, što upućuje da je u tom mjesecu ekonomska aktivnosti oslabila u odnosu na travanj, analitičari EIZ-a dali su i kratko pojašnjenje donedavnih i novih zaključaka.

Za razliku od travnja, kada je CEIZ zabilježio rekordni rast zahvaljujući rastu svih svojih komponenti, u svibnju su sve komponente indeksa iskazale pad desezoniranih vrijednosti komponenti u odnosu na prethodni mjesec, ali istovremeno je u odnosu na svibanj prošle godine CEIZ zabilježio rast od 0,57 indeksnih bodova, ističu. Iako je, dakle, na mjesečnoj razini ekonomska aktivnost u svibnju oslabila, godišnji rast kvartalnog BDP-a bi, prema njima, mogao biti i neznatno (0,1 bod) jači nego u prvom tromjesečju.

Podsjetimo, u prvom kvartalu su se od glavnih komponenti BDP-a rastom najviše istaknule investicije u fiksni kapital (u prvom redu one javnog sektora), a njihovu dinamiku u pravilu je teže pratiti nego pokazatelje poput potrošnje ili obujma industrijske proizvodnje, pa i kretanja proračunskih prihoda od PDV-a kao jedne od varijabli iz kojih institut iščitava kretanje poslovnog ciklusa.