U prošloj je godini u Hrvatskoj prodaja novih automobila porasla drugu godinu zaredom, nakon višegodišnjeg pada, no stručnjaci upozoravaju da se sve više prodaje i rabljenih vozila, što dovodi u pitanje sigurnost na cestama.

Prema podacima agencije Promocije plus, prošle je godine prodano 35.715 novih putničkih vozila, što je 5,1 posto više nego godinu dana prije.

To predstavlja rast prodaje drugu godinu zaredom, s obzirom da je u 2014. godini prodaja također porasla, na 33.962 vozila, sa svega 27.802 u 2013., godini najdublje krize na domaćem tržištu automobila.

Unatoč rastu, prošlogodišnja prodaja novih vozila još uvijek nije dosegnula ni polovicu prodaje iz pretkriznih vremena, kada je godišnje prodavano i više od 80.000 novih vozila.

"Prošlogodišnju prodaju novih vozila napuhala je kupnja ministarstava. Bez narudžbi države, prodaja bi bila najmanje 20 posto manja", kaže Željko Marušić, profesor na Fakultetu prometnih znanosti.

U prilog toj tezi Marušić ističe kako je prošlogodišnja prodaja novih vozila, prema analizi Promocije plus, pokazala da su 30,9 posto kupaca bile fizičke, a 69,1 posto pravne osobe.

Još 2010. godine 54,7 posto kupaca bile su fizičke osobe, a 45,3 posto pravne. Godinu dana ranije, 2009., kupci novih vozila u 57 posto slučajeva bile su fizičke osobe.

Marušić smatra da se potencijal hrvatskog tržišta kreće na prodajnim brojkama iz pretkrizne 2008. kada je prodano 88.265 novih vozila.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Od tada je zbog recesije prodaja godinama neprestano padala, pri čemu je najveći pad zabilježen 2009., kada je godišnji saldo prodaje novih vozila završio na brojci od 44.918. Uslijedio je daljnji četverogodišnji pad, koji je zaustavljen tek 2014.

Unatoč izlasku iz recesije, Marušić ne očekuje značajniji rast prodaje novih vozila. "Kada će si novo vozilo moći priuštiti obični čovjek ili mali poduzetnik, onda ćemo znati da smo na pravom putu. Sada definitivno nismo i uz ovakav porezni sustav čeka nas dugogodišnje ponavljanje sličnih brojaka", ističe Marušić.

Upozorava i da je na domaćim cestama sve više rabljenih automobila. Nekada se godišnje prodavalo više od 80 tisuća novih auta i vrlo malo polovnih. Sada se situacija drastično promijenila u korist rabljenih.

Dražen Boras iz agencije Promocija plus kaže kako je lani prvi puta u Hrvatskoj registrirano 44.199 rabljenih vozila, dakle vozila koji nam dolaze iz uvoza. Pretkrizne 2008. takvih je, rabljenih vozila na prvoj registraciji bilo tek 11.395, a najmanje ih je bilo 2010. – 8.077. Od tada njihov broj samo raste.

Prosječna starost vozila u Hrvatskoj 13 godina, u EU 9,65

Centar za vozila Hrvatske nedavno je objavio kako je prosječna starost vozila svih kategorija na redovnom tehničkom pregledu 2014. bila 13,07 godina, a 2007. 9,95 godina. Aktualni prosjek Europske unije je 9,65 godina, 3,42 godine manje nego kod nas.

Pritom je prosječna starost osobnih putničkih vozila na redovnom tehničkom pregledu u nas tijekom 2014. bila 12,1 godinu. "Građani se sve više okreću kupnji rabljenih vozila. Na prvom tehničkom pregledu 2014. bilo je 39.124 rabljena vozila u odnosu na 35.315 novih. U usporedbi s podacima iz 2008., broj novih vozila na prvom tehničkom pregledu manji je za 56,1 posto, dok je broj rabljenih dvostruko veći", kaže direktorica

Sektora za promet i veze Hrvatske gospodarske komore (HGK) Ljubica Herceg. Željko Marušić kaže kako će se tek u idućim godinama vidjeti prave posljedice uvoza polovnih vozila.
"Polovna vozila nerijetko imaju zastarjeli ovjes, loš sustav kočenja, stare gume… Bit će sve više poginulih na našim cestama, što se već može vidjeti", kaže Marušić.
Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova o stanju sigurnosti, na hrvatskim cestama 2014. godine registrirane su 31.432 prometne nesreće s 284 poginulih, a prošle godine 32.458 nesreća sa 313 poginulih.

Kako bi se situacija promijenila, Marušić smatra da treba promijeniti postojeći sustav trošarina.
"Pogotovo su bespotrebne progresivne trošarine jer naši kupci po skuplje automobile idu u inozemstvo. Ionako imamo ogroman PDV od 25 posto, pa čemu onda još i trošarine", pita Marušić.

Stručnjaci procjenjuju kako je potencijal hrvatskog tržišta prodaja od oko 100.000 vozila godišnje, što novih, što polovnih. No, uz postojeći porezni sustav očekuju stagnaciju prodaje novih.

Uz postojeći porezni sustav gube svi

Marin Galić, voditelj prodaje novih vozila tvrtke Emil Frey, kaže kako sada caruje uvoz rabljenih, da država zbog trošarina gubi na svakom neprodanom novom vozilu, a da je stanje na cestama, zbog sve više rabljenih, sve nesigurnije.

"Prodaja novih vozila porasla bi u rekordnom roku za 50 posto, kada bi se ukinule trošarine, dok nas ovako čeka stagnacija. Primjerice, Mercedes G klase kod nas košta 1,1 milijun kuna od čega je njegova cijena 600.000, dok 500.000 kuna uzima država. Lani nismo prodali niti jedan Mercedes G klase, kupci su po njih otišli u Njemačku, Češku ili Rumunjsku i registrirali ih na njihove tablice", kaže Galić.

Tvrdi da bi se uz razumnije oporezivanje, kada bi državi u navedenom slučaju išlo maksimalno 200.000 kuna davanja, lani prodalo najmanje pet vozila G klase. "Ovako su izgubili svi, a najviše država. Pritom postaje pravilo da hrvatski kupci skuplje automobile kupuju i registriraju vani jer ne žele plaćati ovakve trošarine", kaže Galić.

Smatra da bi se problem mogao riješiti tako da se ukinu trošarine, ali da se istovremeno poveća godišnji porez na sva motorna vozila, kako je to, primjerice, u Njemačkoj.
"To bi probudilo prodaju novih vozila. Mogla bi se, uz to, poticajima potaknuti prodaja tzv. čistih vozila, s malom emisijom CO2. Dakle, ne samo električnih vozila i hibrida, nego svih 'čistih' automobila", ističe Galić.

Tzv. 'čistih' automobila ima sve više i kod dizelaša i kod benzinaca gdje se, prema podacima Promocije plus, situacija značajno promijenila u posljednjih sedam godina.

Godine 2008. od ukupne brojke prodanih novih vozila, 68,3 posto bili su 'benzinci', a 31,7 posto 'dizelaši'. Prošle su godine 'benzinci' imali udjel od 36,4, a dizelaši od 61,9 posto.