Japanski brodovi-hladnjače ovih dana krcaju posljednje primjerke plavoperajne tune iz hrvatskih uzgajališta, delicije koju na zahtjevnom japanskom tržištu i te kako cijene. Pozamašni primjerci te najcjenjenije tune u svijetu na tamošnjim ribarnicama dostižu, naime, cijenu veću i od milijun dolara. No hrvatski su, doznajemo, uglavnom teški između 30 i 60 kilograma, ovisno o trajanju tova, a riječ je od oko 3,5 tisuće tona godišnje uzgojenih u Kali tuni, Pelagos netu, Jadran tuni i Sardini iz Postira, koje u vanjskotrgovinskoj robnoj razmjeni čine nekoliko stotina milijuna kuna.

Sardina prva završila

Mislav Bezmalinović, predsjednik Uprave Sardine, kaže kako su oni s poslom prvi završili, izlovljeno je oko 960 tona.

“Sve prodajemo za Japan. Proteklih je godina bila očajna otkupna cijena, no čini se da se postepeno oporavlja”, priča Bezmalinović, koji smatra da ta hrvatska priča i dalje ima dobru perspektivu. “Borimo se”, naglašava.

Tuna je, naime, i dalje jedan od glavnih izvoznih poljoprivredno-prehrambenih proizvoda Hrvatske. Hrvatski uzgajivači u Jadranu smiju loviti juvenilne tune od minimalno 8 kilograma ili 75 cm duljine za potrebe daljeg uzgoja (do 7% kvote od 6,4 kg ili 66 cm duljine), a ostale članice ICCAT-a (Međunarodne komisije za očuvanje i zaštitu atlantskih tuna) od minimalno 30. U Jadranu je svojedobno bilo dopušteno uloviti i 1155 tona tune za daljnji uzgoj, da bi s međunarodnim zabranama zbog sve veće ugroženosti te vrste kvota pala i na 400-tinjak tona. No u međuvremenu stok tune se oporavlja. U ukupnoj hrvatskoj kvoti za izlov tune koja ove godine iznosi 950,3 tone, gospodarski ribolov čini 931,8 tona. Najveći dio otpada na plivarice tunolovke koje će u novu akciju “hvatanja” nedoraslih tuna za potrebe daljeg uzgoja službeno od 26. svibnja do 15. srpnja, odnosno do iskorištenja dodijeljene kvote unutar toga razdoblja – od 833,46 tona. Udičarskim alatima od jučer se pak pa do kraja godine, ovisno o iskorištenju kvote, smije uloviti najviše 90 tona. Dozvoljeni prilov je 8,34 tone, dok se 18,5 tona smije uloviti tijekom športskog i rekreacijskog ribolova od 1. svibnja do 1. studenoga, doznajemo u Ministarstvu poljoprivrede.

Službena opomena

Resorno ministarstvo ovih je dana suočeno s optužbama zadarskog ribarskog inspektora Marka Pupića Bakrača kako se tuna za neka hrvatska uzgajališta jeftino uvozi iz Libije, bez papira, te da se dokumenti naknadno popunjavaju kako bi riba mogla na legalno putovanje do japanskog tržišta. Hrvatska je, tvrdi se, zbog svega toga dobila i službnu opomenu EK, no iz ministarstva to opovrgavaju.

“Službena opomena dostavljena je na temelju provedenog nadzora od strane službenika EK u ljeto 2019. za razdoblje 2016.-2019. i ne odnosi se na konkretna uzgajališta već općenito na sustav kontrole jer nacionalni propisi jednim dijelom nisu bili u potpunosti usklađeni s EU legislativom”, tvrde iz ministarstva, ističući kako je EK nakon provedenog nadzora dostavila Akcijski plan za otklanjanje utvrđenih manjkavosti te je poduzetno sve kako bi se unaprijedio sustav kontrole, izmijenjeni nacionalni propisi, provedene dodatne edukacije inspektora, pokrenute odgovarajuće mjere prema prekršiteljima, unaprijeđene procedure za ovjeravanje dokumentacije te su pojačane kontrole na uzgajalištima.

Unaprijeđeni paket mjera kontrole na snazi je od prve polovice 2020., no kako EK smatra da još nisu otklonjene sve primjedbe, ministarstvo, koje smatra suprotno, Komisiji će u roku dva mjeseca dostaviti detaljnu dokumentaciju o učinjenom, pojasnili su. Dodaju kako istup Pupića Bakrača, koji se odnose na konkretan slučaj uvoza i nasada zune iz druge polovice 2020. nemaju veze s prethodnom temom, te da nijedna od iznesenih optužbi nije utemeljena.

“Provedene su sve propisane procedure, izvršena je kontrola cjelovite dokumentacije te je svim odlukama prethodila iscrpna provjera i konzultacije sa svim relevantnim dionicima”, poručili su iz ministarstva.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost