Zamjenica zagrebačkog gradonačelnika Sandra Švaljek poručila je u srijedu da se ne slaže s odlukom Ustavnoga suda koji je odbio zahtjev Grada Zagreba i zagrebačke Gradske skupštine za ocjenu ustavnosti dva članka Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, te najavila da će Grad razmotriti najbolji mogući pravni put.

"Ne slažem se s odlukom Ustavnoga suda", rekla je Švaljek za Radio Sljeme, te istaknula kako u Gradu Zagrebu trenutno razmišljaju o dvama mogućim scenarijima.

"Grad Zagreb će razmotriti najbolji mogući pravni put. Ovo nikako ne bi smjela biti 'točka na i' u financiranju lokalne samouprave", naglasila je Švaljek te najavila da pravni tim Gradske uprave računa s dvjema mogućnostima – "jedna mogućnost je Odbor za regionalni razvoj Europskog parlamenta, a druga je Vijeće Europe".

Švaljek smatra da odluka Ustavnog suda "ne bi smjela biti 'točka na i'" s obzirom da, kako je rekla "doista imamo vrlo jasan stav koji temeljimo na zakonima da jednostavno u takvim situacijama, ako ništa drugo, su trebale biti kvalitetno konzultirane jedinice lokalne samouprave, što ovdje nije bio slučaj. Osim toga, kao što znamo, fiskalnom decentralizacijom, koja je provedena početkom 2000-tih godina, jedinicama lokalne samouprave prenesene su određene nadležnosti, a te nadležnosti, s ovom razinom prihoda, će biti vrlo teško ispunjavati."

Ustavni sud odbio je zahtjev za ocjenu ustavnosti dva članka Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave koji su krajem prosinca podnijeli zamjenica zagrebačkog gradonačelnika Sandra Švaljek i predsjednik Gradske skupštine Darinko Kosor.

U ime Grada i Skupštine Švaljek i Kosor zajedno su podnijeli Ustavnom sudu 24. prosinca 2014. jedan podnesak, nazvan zahtjev za ocjenu suglasnosti zakona s Ustavom i međunarodnim ugovorom u kojem su osporili suglasnost s Ustavom zakonskih izmjena koje je Sabor donio početkom prosinca 2014. a na snagu su stupile 1. siječnja 2015. U istom su zahtjevu osporili i ustavnost pojedinih odredaba izmjena i dopuna Zakona o porezu na dohodak koji je donesen u studenome, a na snagu je također stupio prvog dana ove godine.

Osim na zagrebačke prigovore Ustavni se sud u ovoj odluci osvrnuo i na prigovore Gradskog vijeća Staroga Grada.

Ustavni sud zauzeo je stav da u ovom slučaju, osim Ustava, nije povrijeđena ni Europska povelja, jer ona, kao ni nacionalni zakonodavac ne postavlja "obligatorni zahtjev za pribavljanje mišljenja lokalnih jedinica". Podsjetio je i da je Ministarstvo financija u svom očitovanju naglasilo da su lokalne jedinice bile upoznate s namjeravanim promjenama zakonodavnog, institucionalnog i strateškog okvira politike regionalnog razvoja Hrvatske te da su načelno imale priliku dati svoja mišljenja i prijedloge. Iako je prihvatio da je zbog vremena donošenja spornih izmjena zakona lokalnim jedinicama bio otežan rad na donošenju njihovih proračuna, Ustavni sud taj prigovor uopće nije razmatrao. Odbacio je i argumente da izmjene zakona nisu trebale biti donesene po hitnom postupku, ističući da je Vlada za to navela dostatne razloge.

Marketing sutrašnjice

Panel ‘Mediji i marketing’: Koja su tri najveća pomaka obilježila ovu godinu

alat za uštede i konkurentsku prednost

Svatko tko se registrira do kraja ove godine dobiva 100 besplatnih računa

Uz niz ustavnopravih argumenata na preko 30 stranica obrazloženja Ustavni sud je u završnoj ocjeni naveo da "podnositelji zahtjeva svojim navodima nisu doveli u sumnju suglasnost" osporavanih članaka zakona ni s jednom odredbom Ustava, zbog čega "ne postoje razlozi za pokretanje postupka za ocjenu njihove suglasnosti s Ustavom".