Slavonska polja plaćaju visoku cijenu ekstremnih vrućina i suše. Ratari na nekim oranicama očekuju pad uroda kukuruza od čak 70 posto. Sve bi se moglo preliti i na police trgovina. Nagađa se da bi na jesen mogle rasti cijene ponajprije mesa, voća i povrća.

Visoke temperature i nekoliko uzastopnih toplinskih valova bez kiše – učinili su svoje. Najpogođenija kultura na domaćim poljima je kukuruz. Prinosi su smanjeni od 40 do čak 100 posto.

– Vezani smo za svjetsko tržište, moramo se prilagodit, bit konkurentni. Inflacija čini svoje. Depromat raste, potpore ostaju nepromijenjene, morat ćemo se jako dobro potruditi, kazao je Dani Varga iz OPG-a Bilje.

Suša izravno utječe na poljoprivrednu proizvodnju. Stručnjaci smatraju da je zbog vremenskih ekstrema, ali i inflatornih pritiska, rast cijena hrane neizbježan, piše HRT.

– Postoji veliki niz rizika koji uz vrlo visoke cijene energije i gnojiva mogu utjecati na neko povećanje cijena sirovina koji mogu imati utjecaj i na hranu. Prvenstveno, tu se radi o stočnoj hrani koja je glavni sastojak za ishranu mesa, objašnjava Zvjezdana Blažić, konzultantica za prehrambenu industriju.

Poskupljenja tek slijede

Suša je pogodila i velike europskih proizvođača poput Francuza. S nestrpljenjem se čekaju reakcije na burzi hrane. Ipak, posljedice rasta cijena sirovina ne bi se trebale odmah preliti na poskupljenje gotovih proizvoda.Utjecat će na formiranje cijena hrane

Suša je pogodila i velike europskih proizvođača poput Francuza. S nestrpljenjem se čekaju reakcije na burzi hrane. Ipak, posljedice rasta cijena sirovina ne bi se trebale odmah preliti na poskupljenje gotovih proizvoda.

– Često trgovci puno prije te troškove preliju na krajnju potrošački cijenu iako to stvarni troškovi ne nalažu. Realan rast cijena je za očekivati tek u proljeće 2027. po trenutačnim troškovima, izjavila je Izabela Delfa Mišić, ekonomistica iz Nezavisnog hrvatskog sindikata.

Uz moguć rast cijene mesa, mlijeka i jaja – suša će utjecati i na formiranje cijena voća i povrća.

– Nećemo dizati cijene, mi ćemo još spuštati. Evo paprika je po 50 centi, a što se tiče kupaca – njima je uvijek skupo. Nismo podizali cijene. Štete od suše su bile ogromne, urod je trebao biti fenomenalan, a na kraju je to ispalo užasno, kazao je proizvođač povrća, Tihomir Tadijanović.

Ovisnost o uvoznoj hrani i dalje je gorući problem. Struka upozorava da domaća poljoprivreda ne smije biti prepuštena utjecaju ekonomskih i klimatskih ekstrema. U suprotnome – zaredaju li se ovakve godine – ne piše nam se dobro.

Ključ je navodnjavanje

Gotovo da nema poljoprivredne kulture koja ove godine neće imati štetu zbog suše. Šteta će biti u prinosima. U samoj količini, ali i u kvaliteti. Kako je pitanje suše riješeno u ratarskoj kulturi novinarka Marina Gantar za Dnevnik je o cijeloj situaciji razgovarala sa Stjepanom Zorićem, zamjenikom predsjednika Hrvatske voćarske zajednice.

– Na dijelu naše površine postavljen je sustav za navodnjavanje i na tom je području suncokret. Prinos je odličan. Izuzetan. Posebno je odlična kvaliteta tog suncokreta. Na tržištu je jako to važno u nekim kulturama i kvaliteta se jako dobro plaća, ističe Zorić.

A o odnosu navodnjavanih i navodnjavanih usjeva, Zorić naglašava da je istočna Slavonija najgore prošla.

– Štete su velikih razmjera. Nadodavanjem imate odličan urod i u ovakvim sušnim godinama. Javnost i vlada trebaju graditi nadodavanje. Sigurno 100 tisuća hektara u istočnoj Slavoniji. Sa samo 10 posto se može spasiti sustav svojeg gospodarstva u financijskom smislu. Međutim, mi ga nismo gradili zbog suše, gradili smo ga zbog potrebe promjene strukture sjetve na koju smo se odlučili. Bez kvalitetnog navodnjavanja više voće i povrće nisu konkurentni, objašnjava.

Usklađenost

Klik, narudžba, dostava – a što se zapravo događa iza kulisa?

Sajam računovostva, financija i tehnologija

U Zagreb stiže prvi regionalni sajam računovodstva, financija i tehnologije

Prema Zorićevim riječima, od ratarskih kultura koje su najgore prošli u ovoj suši su šećerna repa, kukuruz i soja. A sreća je ove godine pomazila trešnje, višnje, šljive i marelice.

– U 10 godina nije bio tako dobar urod. Jabuke su također dobro prošle. Očekujemo 20 posto više jabukova ove godine u Hrvatskoj. Urod preko 65 tisuća tona, kaže Zorić.