Sudovi će uskoro dobiti prve menadžere, što se godinama najavljivalo, a na toj funkciji tražit će se ekonomisti. Novi su to ravnatelji sudske uprave, imat će radno mjesto državnog službenika, a popunjavat će se sukladno Zakonu o državnim službenicima, što znači prijam u službu na temelju javnog natječaja.

Postojat će mogućnost da se to radno mjesto popunjava premještajem službenika koji su već u državnoj službi, a ispunjavaju uvjete.  Aktiviranje ravnatelja sudske uprave očekuje se tijekom jeseni u sklopu provedbe novog Akcijskog plana za provedbu strategije pravosuđa. Iako je taj institut predviđen važećim Zakonom o sudovima, još nije zaživio. Kako bi pravosuđe moglo pružiti kvalitetnu i brzu uslugu građanima, radna skupina Ministarstva pravosuđa, koja radi na izmjenama Zakona o sudovima, planira dodatno razraditi ulogu i ovlasti ravnatelja sudske uprave.

Cilj je da ravnatelji preuzmu od predsjednika sudova obavljanje poslova administrativne, tehničke i materijalno-financijske naravi. Svojim ovlastima tako će stvoriti uvjete za racionalnije raspolaganje materijalnim i financijskim sredstvima suda. Dovest će to i do mogućeg objedinjavanja tih poslova putem zajedničkih službi za više područja. Bolja organizacija sudske uprave ubrzat će administrativno funkcioniranje, što je ključno za pružanje brže i transparentnije usluge strankama.

Dio je to projekta za jačanja funkcije menadžmenta u pravosuđu, što podrazumijeva modernizaciju sustava upravljanja i u sudovima i u državnim odvjetništvima. Ponajprije se to tiče jačanja upravljačkih sposobnosti čelnika pravosudnih tijela, koji su osobe pravne struke te im nedostaje znanja i vještina u području upravljanja. Na novi način, tvrde nove pravosudne vlasti, postići će se i uštede i veća učinkovitost u radu suda, pa bi se predsjednik suda mogao posvetiti brizi o učinkovitosti suda u rješavanju predmeta.

Na kraju prvog kvartala broj neriješenih predmeta u svim sudovima u RH smanjen je u odnosu na kraj 2015. za 4,11%, sa 559.072 predmeta na kraju 2015. na njih 536.109 na kraju ožujka. Zaostaci općinskih sudova smanjeni su 5% (s 299.629 na 284.642), županijskih 3,83% (sa 60.136 na 57.833), upravnih 5,13% (s 15.024 na 14.254 predmeta). Zaostaci Visokog prekršajnog suda smanjeni su 7,71% (s 31.330 na 28.914 predmeta). U trgovačkih sudova smanjenje zaostataka iznosi 0,81% (sa 44.236 na 43.877 predmeta), a kod Visokog trgovačkog suda pad iznosi 6,75%, s 20.221 na 18.856 predmeta. Općinski građanski sud u Zagrebu smanjio je broj neriješenih predmeta za 3126, tako da ih je na kraju ožujka imao 70.488.