U samoj završnici pilot projekta uspostave mirenja na Trgovačkom sudu u Zagrebu, koji se već godinu dana uspješno provodi uz financijsku pomoć britanske vlade i stručnjaka Centra za edukaciju Velike Britnije (CDR), došlo je do koncepcijskog sukoba između Trgovačkog suda u Zagrebu i Ministarstva pravosuđa. Ti dijelovi sudbene i izvršne vlasti u cijelosti različito gledaju na pitanje norme sudaca izmiritelja, a to će se odraziti na dio reforme pravosuđa vezan uz jačanje altenativnih oblika rješavanja sporova. Prema Ministarstvu pravosuđa, trgovački sudac trebao bi godišnje riješiti 300 parničnih predmeta na temelju provedene rasprave, no ako je riječ o sucu, koji je ujedno i izmiritelj, dodatak na normu iznosi još 150 postupaka mirenja godišnje.

Rasprave i mirenja
Suci Trgovačkog suda u Zagrebu protive se tome te u dopisu Vrhovnom sudu RH navode da norma za rješavanje parničnih predmeta treba iznositi najviše 270 parničnih predmeta (na temelju rasprave) i 44 mirenja po sucu izmiritelju. “Suci Trgovačkog suda u Zagrebu kao nositelji pilot projekta mirenja prošli su složeni postupak edukacije tijekom koge su svi – i predavači i demonstratori – bili jednoglasni u ocjeni da sudac izmiritelj ne može voditi istodobno više od tri mirenja. Uzimajući u obzir da po prirodi stvari jedno mirenje može zahtijevati više sastanaka, idealan i realan broj predmeta u kojima sudjeluje sudac izmiritelj određen je sa 44 predmeta godišnje”, tvrdi predsjednica Trgovačkog suda u Zagrebu Nevenka Marković. “Predmete upućene u mirenje potrebno je vrednovati kao i ostale parnične predmete. U odnosu na broj predmeta i sudaca koji spise upućuju u postupak mirenja, ovakvo izdvajanje iz skupine parničnih predmeta, a što predlaže pravosudni resor, može imati negativan i porazan učinak na induciranje samih postupaka mirenja. To može za posljedicu imati znatno smanjenje predmeta koji se upućuju na mirenja jer suci ne bi bili dovoljno motivirani poduzimati sve radnje koje uključuju postupak mirenja. Rasprave koje se vode među sucima oko nove norme već su rezultirale sa smanjenjem broja predmeta upućenih u mirenje”, objašnjava Marković. Na tom su sudu tijekom prvih osam mjeseci 2006. provedbe pilot projekta mirenja evidentirali 320 predmeta upućenih na mirenje, odnosno po 40 mjesečno, a uspješno su ih riješili čak 76. To su britanski stručnjaci ocijenili kao izniman uspjeh, a direktor CDR-a James South uvjeren je da je riječ o golemom entuzijazmu sudaca izmiritelja. Sredinom travnja South će dati i konačnu ocjenu projekta te preporuku za daljnji razvoj. No već je vidljivo da entuzijazam sudaca pada: od početka 2007. do 16. ožujka – koliko traju rasprave o novoj normi – evidentirano je bitno manje postupaka mirenja, odnosno ukupno je 56 spisa upućeno u taj poseban postupak.

Slabiji interes
Kako kažu na sudu, već je došlo do slabljenja interesa parničnih sudaca što pokazuje da će oni prvenstveno voditi brigu o broju parničnih predmeta kako bi ispunili visoko postavljenu normu pa sucima izmiriteljima neće upućivati dovoljan broj predmeta u postupak mirenja. Vrhovni sud bi uskoro trebao odlučiti o novoj normi za sve suce, a širenje medijacije na hrvatskih sudovima uvelike će ovisiti o toj odluci. Do projekta mirenja iznimno je stalo i Europskoj komisiji koja je najavila posebnu misiju trgovačkom sudstvu u svibnju baš u pogledu tog alternativnog oblika rješavanja sporova. U međunarodnoj javnosti prepoznaje se velik uspjeh Trgovačkog suda u Zagrebu, a dolazak misije EK trebao bi potaknuti da taj dio reforme pravosuđa i politički brže napreduje.

Destimulirajuća norma

Postupcima mirenja volonterski se bave suci koji su za to posebno educirani, a pritom nisu financijski stimulirani. Stoga se na Trgovačkom sudu u Zagrebu svi suci slažu da je predložena norma od 150 postupaka mirenja za suce izmiritelje destimulirajuća, a predsjednica Marković sumnja u iskrene namjere da se medijacija razvija. Sukob između najvećeg trgovačkog suda u zemlji koji jedini ima zapažena iskustva s mirenjima i Ministarstva pravosuđa koje to ignorira, predstavlja za mandata ove Vlade prvi veći nepomirljivi okršaj sudstva i politike.