Kružno gospodarstvo, odnosno gospodarenje otpadom tako da se on gotovo u potpunosti oporabi i ponovno iskoristi kao sirovina ili gorivo, postao je princip razvoja ekonomije Europske unije, što i Hrvatska pokušava slijediti.

Ambiciozni EU ciljevi traže da se do 2030. reciklira najmanje 70% komunalnog otpada, a do 2025. zabrani odlaganje otpada koji se može reciklirati – plastike, metala, stakla, papira, kartona te biorazgradivog otpada.

Problemi u Zagrebu

Iako službene brojke govore da se u Hrvatskoj odvojeno prikupi nešto više od 40% otpada, a što je preduvjet za reciklažu, skeptici kažu da se manje od 10% zbilja i reciklira i ponovno oporabi. Problemi u sustavu prikupljanja otpadom su u Hrvatskoj sveprisutni, čemu i svakodnevno svjedočimo na primjeru Zagreba.

Kako bilo, aktualno izvješće o komunalnom otpadu Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja govori da je u koronskoj 2020. nastalo 1,69 milijuna tona komunalnog otpada, ili 418 kilograma po stanovniku. To je smanjenje od 6,5% u odnosu na godinu prije, a najznačajnija smanjenja evidentirana su za miješani komunalni i ambalažni otpad.

Kako ističu iz Ministarstva, jedan od značajnih čimbenika koji su utjecali na smanjenje ukupnih količina nastalog komunalnog otpada je pandemija Covida-19 uslijed koje je u 2020. znatno smanjen rad uslužnog sektora – zatvaranje ugostiteljskih objekata, smanjen broj turističkih noćenja itd.

Dodatno je doprinijelo i kontinuirano provođenje edukativnih aktivnosti usmjerenih podizanju svijesti građana o njihovoj ulozi u stvaranju i sprečavanju nastanka otpada. Paralelno s tim ulagalo se u infrastrukturu za odvojeno prikupljanje komunalnog otpada, poput spremnika za odvojeno prikupljanje s kućnog praga, izgradnju reciklažnih dvorišta, postavljanje spremnika za odvojeno prikupljanje na javnim površinama, nabavu vozila, izgradnju sortirnica… Uza sve, uslijed zatvaranja malih neopremljenih odlagališta otpada i kontinuiranog uvođenja vaga na postojeća, u sve manjoj mjeri se količine otpada procjenjuju pa su i prijavljeni podaci sve precizniji.

Udio miješanog komunalnog otpada u sakupljenom činio je 59% – 998.807 t. Udio odvojeno sakupljenog komunalnog otpada iznosio je 41% (694.160 t). Iako se radi o nezanemarivu porastu od 4%, to još zaostaje za procijenjenom planiranom dinamikom.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Broj kompostana isti

U 2020. također se bilježi porast broja jedinica lokalne samouprave (JLS) u kojima se provodilo odvojeno sakupljanje biootpada iz komunalnog. Ova aktivnost provodila se u 35 % JLS-a, tj. njih 192. “Uglavnom je riječ o biorazgradivom otpadu iz kuhinja i kantina i otpadu iz vrtova i parkova.

Radi se o 118.692 t ili 24% ukupno nastalog komunalnog biootpada. U usporedbi s 2019., radi se o porastu od 22% što i dalje zaostaje za planom za ostvarivanje nacionalnog cilja”, naglašavaju iz resornog ministarstva.

Reciklažna dvorišta prijavila su ukupno 60.146 t komunalnog otpada, što je 25% više. Najviše je sakupljeno glomaznog otpada (42%), otpadnog drva (22%) i biootpada (8%). Najveće stope oporabe komunalnog otpada sakupljenog u organizaciji JLS bilježe se u Međimurskoj županiji (47%), Koprivničko-križevačkoj (40%), Varaždinskoj (37%) i Gradu Zagrebu (36 %), a najmanje u Ličko-senjskoj županiji i Zadarskoj županiji, po 3%.

U deset kompostana zaprimljeno je na kompostiranje 64.010 t komunalnog otpada. Iako se broj kompostana nije mijenjao u odnosu na 2019. godinu, došlo je do značajnog povećanja zaprimljenih količina od 57%. Tijekom 2020. na odlagalištima je završilo ukupno 941,3 tisuće tona ili 56 posto ukupno nastalog komunalnog otpada.

Pored 56% komunalnog otpada upućenog na odlaganje i 34% upućenog na oporabu, 9 posto komunalnog otpada je upućeno u postrojenja za mehaničko-biološku obradu otpada (MBO postrojenja), dok je preostalih 1% otišlo na obradu nekim od ostalih postupaka predobrade.